Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović sastao se danas u Sarajevu sa potpredsjednikom Vlade Republike Srbije i ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem, s kojim je razgovarao o daljnjim koracima po pitanju diskriminatorskih pristojbi koje za robu iz dvije države i dalje primjenjuju prištinske vlasti.
Šarović je istaknuo da je za posljednjih šest meseci Bosna i Hercegovina isporučila 27 milijuna eura robe manje na Kosovo nego u istom razdoblju prošle godine, što je pad od 97 posto. Primjera radi, u prva četiri mjeseca ove godine plasirano je robe u vrijednosti od svega 500 tisuća eura.
Ovom prilikom, Ljajić istaknuo da je od 21. studenoga kada su pristojbe uvedene, do 21. svibnja Srbija na Kosovo isporučila za 189,5 milijuna eura manje robe u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što predstavlja pad od čak 80 posto. To praktično znači, ukazao je Ljajić, da je šteta nešto veća od milijun eura dnevno.
Na sastanku je zaključeno da građani na Kosovu također trpe štetu zbog uvedenih pristojbi jer su cijene na malo povećane za 5,3 posto, vanjskotrgovinski deficit je povećan za 5,4 posto, a uvoz robe za 6,4 posto.
Utvrđeno je i to da su zbog pristojbi gotovo zaustavljene sve regionalne inicijative, čime je prouzročena politička šteta za normalizaciju odnosa u regiji. Tako na primer, Dodatni protokol 5 (olakšavanje trgovine u okviru CEFTA) jedino još kosovska skupština nije ratificirala, Protokol 6 (trgovina uslugama) iako usuglašen, nije potpisan zbog problema koji su izazvani uvođenjem pristojbi za Protokol 7 (rješavanje sporova) nisu ni započeti pregovori iz istog razloga, priopćeno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zbog toga, Šarović i Ljajić su se složili da bi dvije države trebale zajednio nastupati i provoditi koordinirane aktivnosti, čiji bi cilj bio povećanje pritiska za ukidanje pristojbi. Ukoliko pristojbe ne budu ukinute do sumita lidera zapadnog Balkana u Parizu 1. srpnja, dvije zemlje će razmotriti uvođenje različitih modela protumjera, svjesne da to nije najbolja, ali svakako jeste iznuđena mjera.
S druge strane, od Europske komisije će se zatražiti veći angažman na hitnoj reformi CEFTA sporazuma. Zbog uvedenih pristojbi prema dvije države, CEFTA de facto ne postoji u onom obliku u kome je formirana prije 13 godina.
Dvojica ministara su se založila za veći stupanj ekonomske integracije na Balkanu, koji podrazumijeva stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora bez barijera i kompliciranih procedura, koje otežavaju slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala. Uvjet za to je bezuvjetno ukidanje pristojbi od strane Prištine. Ukoliko se to ne dogodi, EU će dodatno narušiti vlastiti kredibilitet, a zemlje ovog prostora propustiti još jednu šansu za gospodarski oporavak i normalizaciju političkih stranaka, navedeno je u priopćenju Ministarstva.
