Da se bh. gospodarstvo susreće s nizom izazova, i nije neka tajna. Pitanje radne snage najvažnija je tema u državi o kojoj se gotovo svakodnevno razgovara. S kojim izazovima se gospodarstvo u BiH susreće, kao i kako zadržati domaću radnu snagu, doznajemo od Gorana Račića, predsjednika područne Gospodarske komore Banje Luke.
- Gospodarstvo se suočava s nizom izazova koji otežavaju ekonomski razvoj, među kojima su složene administrativne procedure, nedovoljna infrastruktura, nedostatak investicija i niska produktivnost.
Poslovno okružje i politika
Nedostatak privatnih i javnih investicija u ključne sektore otežava modernizaciju i unaprjeđenje konkurentnosti gospodarstva. Opadanje broja stanovnika, posebno zbog emigracije mladih i obrazovanih ljudi, stvara dodatni pritisak na gospodarstvo, govori Račić, dodajući kako trenutačna situacija može imati dugoročne negativne posljedice na ekonomiju ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.
- Najveći teret leži na nedostatku stabilnog poslovnog okružja i nedovoljnoj političkoj stabilnosti koja bi privukla strane investitore. Nepredvidivost političke situacije često koči donošenje dugoročnih strategija i politika potrebnih za održivi ekonomski razvoj. Visoka razina korupcije, nedostatak transparentnosti i nepostojanje učinkovitog pravnog sustava predstavljaju ozbiljne prepreke za poslovanje i investicije - istaknuo je. Pitali smo ga u kojim sektorima BiH ima najviše potencijala za razvoj. - Veliki potencijali su u sektorima turizma, poljoprivrede, drvne industrije, energetici, infrastrukturi, kao i informacijskim tehnologijama. S obzirom na činjenicu da raspolažemo bogatim prirodnim resursima, nužno je usmjeriti raspoložive kapacitete k rastu i razvoju ovih ključnih sektora - objašnjava u razgovoru.
Dotaknuli smo se i iseljavanja domaćih radnika te uvoza stranih radnika. - Iseljavanje je zabrinjavajući trend koji zahtijeva pozornost i konkretne mjere. Angažiranje stranih radnika može biti privremeno rješenje, ali dugoročno gledano, potrebno je fokusirati se na stvaranje uvjeta koji će zadržati domaće radnike i privući one koji su već napustili zemlju. Strani radnici mogu doprinijeti određenim sektorima, ali ne mogu zamijeniti domaće radnike. Kada je u pitanju priljev radne snage, tu se uglavnom radi o nekvalificiranim radnicima koji su potrebni realnom sektoru. Rad s radnicima koji dolaze iz različitih zemalja može biti izazovan zbog jezične barijere i kulturnih razlika - priča Račić. Naveo je i nekoliko mjera koje bi pomogle u sprječavanju iseljavanja mladih i obrazovanih iz BiH.
- Spriječiti iseljavanje zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje mjere na različitim razinama, od ekonomske politike do obrazovanja i društvenih inicijativa. Ključne strategije koje bi mogle pomoći su: stvaranje ekonomskih prilika, unaprjeđenje obrazovanja i obuke, poboljšanje radnih uvjeta i beneficija, borba protiv korupcije i nepotizma, promocija društvenog angažmana i patriotizma, jačanje političke stabilnosti i vladavine prava. Ključno je stvaranje održivih ekonomskih prilika koje će omogućiti mladima i obrazovanima da ostvare svoje profesionalne ambicije. Reforme u obrazovnom sustavu i oblasti obuke ključne su za osposobljavanje radnika koje odgovara potrebama tržišta.
Uvezivanje s EU tržištem
Poslodavci trebaju ponuditi atraktivne radne uvjete i beneficije kako bi zadržali kvalificirane radnike. To može uključivati konkurentne plaće, fleksibilno radno vrijeme, mogućnosti za napredovanje i razvoj karijere. Stabilno političko okružje i učinkovita vladavina prava ključni su čimbenici za privlačenje investicija, stvaranje poslovnih prilika i očuvanje povjerenja građana u budućnost zemlje -ističe Račić. Prokomentirao je i važnost uvezivanja bh. gospodarstva s jedinstvenim europskim tržištem rada. - Uvezivanje s jedinstvenim EU tržištem velika je prilika za bh. gospodarstvo jer omogućava pristup najvećem svjetskom ekonomskom bloku i tržištu s više od 500 milijuna potrošača. To će otvoriti nove tržišne mogućnosti, olakšati izvoz, privući strane investicije te doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju zemlje. Potrebno je raditi na jačanju konkurentnosti domaćih kompanija kako bi mogle konkurirati na velikom i jakom EU tržištu - objasnio je. Dotaknuli smo se i ekonomskog foruma koji se idući tjedan održava na Jahorini.
- Ovogodišnji Jahorina ekonomski forum od 14. do 16. svibnja održava se pod nazivom "Zapadni Balkan - dugoročni smjerovi razvoja – 2025. - 2030. - 2035." S eminentnim stručnjacima iz zemlje i regije razgovarat ćemo o povezivanju okružja u jedno tržište, energetici, upotrebi umjetne inteligencije u biznisu, poljoprivredi budućnosti, utjecaju globalnih promjena na ekonomije regije, o vinima kao ambasadorima regije, o razvoju turističke destinacije i menadžmentu turizma, razvojnim smjerovima tržišta osiguranja, zdravstvenom turizmu, kao i o ženama u biznisu. Govorit ćemo i o elektromobilnosti, utjecaju demografije i migracije na gospodarstvo, slobodnim zonama, kao i kreativnim industrijama - zaključio je Račić.
