Krvni tlak je lako izmjeriti, pa bili ga trebalo provjeravati svaki dan?
Puno je načina na koje možete izmjeriti krvni tlak van liječničke ordinacije, no znači li to da ga morate kontrolirati nakon što ga je liječnik provjerio? Ako da, koliko često? Evo što o tome misli kardiolog.
BEZ PRITISKA
Ako ste zdrava osoba i ne uzimate lijekove koji zahtijevaju stalne provjere tlaka, može biti dovoljno da ga provjerite jednom ili dva put u godini. Vaš godišnji pregled kod interniste ili ginekologa je sasvim dovoljan broj pregleda, kaže Leonardo Pianko, kardiolog s Floride. „Ako uzimate lijekove i krvni tlak vam je stabilan, morate ga provjeravati povremeno, ovisno o tome što liječnik kaže, ali jednom ili dva put tjedno je sasvim dovoljno. Ako u vašem slučaju krvni tlak nije stabilan, tada biste ga trebali provjeravati jednom dnevno“, savjetuje liječnik, piše Ordinacija.hr.
JASNI PODACI
Cilj provjere stanja tlaka je da znamo pravilno očitati rezultate, a može se mjeriti na nekoliko način. „Osobno volim digitalne tlakomjere jer se jako lako koriste, iako se nekad postupak mora ponoviti“, dodaje Pianko, te savjetuje da se koriste tlakovi za nadlakticu a ne zapešće jer smatra da su pouzdaniji. Ako ste ga kupili za korištenje doma, savjetuje da čuvate račun za kupovinu jer rezultate koje on prikaže trebate usporediti s onim što je izmjerio liječnik, pa ako se primjećuje velika razlika, možda ćete ga morati zamijeniti ili isprobati neki drugi mode.
POUZDANI REZULTATI
Kada tlak mjerite kod kuće morate i razumjeti rezultate koje vidite. A kako biste to postigli, morate znati da postoje dvije vrste tlaka. Arterijski tlak se sastoji od gornjeg tlaka koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sustav prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a tlak koji pri tom nastaje u arterijskom sustavu nazivamo sistoličkim tlakom.
On je u odrasla čovjeka danju najčešće oko vrijednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji. Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja klijetki koju nazivamo dijastola. Za vrijeme dijastole dok se srce puni, tlak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrijednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrijednost oko 80 mmHg. Taj tlak nazivamo donji ili dijastolički tlak, on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu stijenku koja u živog čovjeka ima napetost ili tonus i zadržava najniži tlak na vrijednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji, pojasnio je dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog. Ako rezultati vašeg mjerenja ne odgovaraju ovim podacima, možda biste ga trebali ponoviti ili nazvati liječnika.
BROJKE SU VAŽNE
Dr. Pianko za kraj navodi kako kontrola tlaka je od pomoći, ali samo kada se radi ispravno jer čete se inače samo izložiti stresu, koji u konačnici može utjecati na porast krvnog tlaka.
