– Ne znam kako vam ovo reći, a da ne mislite da sam potpuno lud. Možda je malo nadrealno, ali pokušat ću vam objasniti kako planiram oživiti gospodarstvo Dalmatinske zagore u kojoj bi se pokrenula IT proizvodnja. Projekti su započeti prije nekoliko mjeseci, rješenja su razrađena, a zahvaljujući svemu tome, u Sinju, gdje nije bilo nijedne, sada je registrirana prva IT firma. Cilj mi je da se izbjegnu pusti inkubatori koji nastaju u ovoj državi i da se napravi nešto što se ne svodi samo na dijeljenje prostora, već dijeljenje kompletnog sustava koji vam može pomoći kao poduzetniku početniku. Takav sustav upakirao sam u rješenje koje se zove inovacijski centar. Planiram pokrenuti nekoliko centara koji bi nudili jedinstven način poticanja poduzetnika početnika jer bi sve manjkavosti sustava koje sam na svojoj koži primijetio pokušao izbjeći, odnosno popraviti. Inovacijski centri ne bili samo ustanova u kojoj ćete imati četiri zida za neku minimalnu cijenu, nego ustanova koja će vam dati sve moguće resurse kako biste svoju ideju pretvorili u komercijalni proizvod.
Trenutačno pokušavam to ostvariti na području Sinja i Imotskog, s tim da postojeći projekt u sklopu Trilja pokušavam iskoristiti da napravim minipodružnicu svega toga. Moja je želja i nakana kreirati smart city rješenja na području Zagore koja su primjenjiva i imaju smisla. Naravno da to neće biti tvornice s četiri – pet tisuća zaposlenih, već govorimo o proizvodnji koja može zaposliti 20 – 30 osoba. Ali to je 20–30 mladih koji mogu ostati u svom kraju. Treba pokrenuti nešto što je hvalevrijedno, a ne samo pričati lijepe pričice koje ne daju rezultat. Mislim da bi malim mjestima cilj trebao biti da se orijentiraju na dugoročni plan zadržavanja mladih stvaranjem dodatnih vrijednosti kao što su takvi centri i ustanove koje mogu pomoći u zbrinjavaju mladih – govori tako Antonio Nikolić, mladić sa splitskom adresom i korijenima iz Imotske krajine.
AI razvrstava otpad
Antonio ima startup tvrtku za računalnu djelatnost Fortitudo development koja je lani, prema službenim podacima, imala prihod od gotovo 600 tisuća kuna. U poslovnom svijetu to možda i nije neka cifra, ali valja naglasiti da je Antoniju tek 20 godina, da je student prve godine Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu i da je firmu osnovao još kao srednjoškolac. Danas u njoj, s direktorom, ima četvero zaposlenih, a još podosta suradnika radi na studentske i ugovore o djelu i uz računarstvo bave se pisanjem EU projekata, grafičkim uslugama, produkcijom evenata... O odlasku iz Hrvatske ovaj mladić – kojemu su posebna mjesta na planetu Crveno i Modro jezero s tvrđavom Topanom i prekrasnim stadionom uz koje se nalaze napušteni Matanovi dvori iz kultnih "Prosjaka i sinova" – i ne pomišlja.
Medijima Antonijevo ime nije nepoznato, o njegovu se briljantnom umu pisalo i kad je s Udrugom mladih robotičara još u osnovnoj školi išao na natjecanja diljem svijeta. U Austriji su nekoliko puta bili prvi, na svjetskom natjecanju u Japanu drugi, a išli su i u Kanadu, Rusiju, Njemačku. Za vrijeme srednje škole Antonio je s prijateljem Dujom Štolfom razvijao pametno rješenje za razvrstavanje otpada uz pomoć umjetne inteligencije koje su nazvali SortIT.
– Imamo gotov prototip, u mali spremnik ubaci se neka vrsta otpada, a on putem baze slika koju ima prepozna o kojoj je vrsti riječ i ispiše na ekranu – objašnjava Antonio dodajući kako bi se u inovacijskim centrima u Zagori ovaj prototip tijekom sljedeće dvije godine usavršio te bi, uz neke koji su povezani s njime, to mogao biti ključni projekt za budućnost Dalmatinske zagore i njegove Imotske krajine:
– Time i samom politikom kreacije, inovativnosti, znanja stručnjaka i slično može se nešto postići na području Zagore koja je zasad orijentirana samo na turizam kao i većina države, što je po meni jako slaba i osjetljiva gospodarska grana – kaže.
Upoznao i loše strane
U pandemiji je Antonio bio u timu koji je zahvaljujući županijskom Centru izvrsnosti osmislio inovativno 3 u 1 rješenje Greenbox, s beskontaktnim dezinfikatorom za ruke, informativnim LED displejem te spremnikom za sigurno odlaganje elektroničkog otpada. Taj je spremnik bio namijenjen obrazovnom sustavu, postavljen je na dvadesetak lokacija i za njega su autori, baš kao i za SortIT, dobili brojna priznanja. Greenbox je bio i "okidač" da Antonio otvori firmu:
– Mislio sam da će to biti super. Naravno, prilikom otvaranja upoznao sam i otegotne okolnosti pa sam počeo razmišljati što bi moglo pomoći u samom poslovanju. Između ostalog to je aplikacija za digitalizaciju i optimizaciju poslovanja koja bi u komercijalnoj upotrebi trebala biti do kraja godine – kaže Antonio, koji će sa svojim timom u sklopu projekta Moja.hr u jednoj minuti prikazati svoju županiju uključujući i bogatu povijest Dalmacije i moderne tehnologije koja nas okružuje.
"Moj kraj, moja uspomena, moja budućnost"
”Moj kraj, moja uspomena, moja budućnost” slogan je multimedijalnog projekta Večernjeg lista Moja.hr, u kojem mladi ljudi iz svih 20 županija te Grada Zagreba jednominutnim videom predstavljaju svoj kraj kroz autorske priče – životne, duhovite, svakodnevne... Mladi na originalan i kreativan način trebaju ispričati zašto vole kraj u kojem žive i pokazati – evo zašto je moje mjesto moje. Ideja je potaknuti ih da se ne natječu brojevima i statističkim podacima, već ljepotom, kreativnošću i emocijom.
Autor je ovog projekta, koji podržavaju Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska turistička zajednica, a partner mu je Hrvatska radiotelevizija, scenarist Alen Đurica.
Brač za aktivni odmor, atraktivni Hvar ili najočuvaniji otok Vis, a tu je i Makarska rivijera
Od Trogira s otocima, preko sedam Kaštela, Solina, Splita i otoka Šolte pa do Omiša, proteže se područje najpopularnije turističke rivijere čije je središte Split, najveći grad na Jadranu. Putujući cestom od Omiša prema jugu, od nedirnutog rezervata prirodnog predjela Vrulja pa sve do Gradca, gdje je planina Biokovo uronila u more, stižete na područje Makarske rivijere sa šezdeset kilometara najatraktivnijih jadranskih plaža. Najveći dalmatinski otok, Brač, koji je poznat i po bijelom kamenu što krasi svjetska zdanja od Dioklecijanove palače u Splitu, Bijele kuće u Washingtonu i parlamenata u Beču i Budimpešti, idealan je za aktivni odmor. Prema Traveller Magazinu, otok Hvar jedan je od deset najatraktivnijih otoka svijeta, s tradicijom turizma duljom od stoljeća i pol. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša uključila je otok Vis među deset najočuvanijih otoka Sredozemlja. A na samo trideset kilometara od mora prostiru se autohtona naselja Dalmatinske zagore. Sve su to odredišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja promovira i županijska Turistička zajednica koju vodi Joško Stella.
