Bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković otvoreno je progovorio za slovensko Delo kako bi izostanak napredovanja ove zemlje prema Europskoj uniji probudio euroskepticizam kod Bošnjaka te bi predstavljalo opasnu poruku o pobjedi Moskve na Balkanu, piše Večernji list BiH. Konaković je to rekao dok istodobno u zemlji i izvan nje traju teško razumljive “utakmice” u kojima pojedinim akterima i nije osobito stalo da se upravo ove jeseni otvore pregovori s BiH. A o čemu iz EU-a imaju nekoliko važnih preduvjeta koje političari iz Bosne i Hercegovine trebaju ispuniti. - Poručujem im da bi nepodržavanjem početka pregovora izravno išli na ruku Moskvi i Vladimiru Putinu, koji čini sve da takvu odluku spriječi u EU. To bi ljudima pokazalo da Europa nije toliko zainteresirana za BiH u političkom smislu. Širenje EU-a na zapadni Balkan bila bi pljuska Moskvi u vrijeme kada raste euroskepticizam, posebno u Republici Srpskoj, ali u posljednje vrijeme raste i među Bošnjacima - rekao je Konaković.
Mostar, Banja Luka...
Valja reći kako bi već danas na sastanku partnera iz državne vlasti trebao definitivno biti poznat odgovor hoće li biti dogovora o izmjeni Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine koji se smatra i svojevrsnim “wild cardom” Europske unije i njezinih zemalja, koji bi definitivno prelomio i one posljednje nevjerne države treba li odati priznanje za napredak koji su ipak napravili u Vijeću ministara te u aktualnome sazivu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. No, iako to prvotno i nije bio osobit problem, pitanje sjedišta Žalbenog odjela Suda Bosne i Hercegovine za stranke u Sarajevu, nego isključivo nadležnost drugostupanjskoga tijela, posljednjih dana u susretima s kolegama iz vlasti i diplomatima nekoliko dužnosnika bošnjačkih stranaka istaknulo je kako ne mogu prijeći preko toga da Banja Luka bude mjesto te sudske ustanove. U tome kontekstu mogu se razumjeti i riječi državnog ministra pravosuđa Davora Bunoze koji je gostujući u programu N1 istaknuo kako ne može posve pouzdano tvrditi da će taj zakon biti usuglašen kako je to bilo planirano do dolaska predsjednica Europske komisije Ursule von der Leyen u Bosnu i Hercegovinu 1. studenoga. - Taj zakon je već bio na sjednici Vijeća ministara BiH. Onda su se pojavila sporna pitanja, više tehničke stvari. Približili smo stavove u cilju da imamo zakon koji će dobiti potporu u parlamentarnoj proceduri, ali i da će odgovarati europskim standardima. Ne mogu reći da će ubrzo biti usvojen. Prvo je predviđeno da Žalbeni sud bude u Mostaru, volio bih da bude moj rodni grad, ali kada se radi o državnom sudu, postoji konsenzus da prvi stupanj bude u jednom entitetu, a drugi stupanj u drugom entitetu. Nije tajna da je stav dužnosnika iz Republike Srpske da to bude Banja Luka - rekao je Bunoza. Istodobno bošnjački dužnosnici sada su isključivo stava da sjedište Suda treba biti u Istočnom Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, pritisak oko toga dobivaju izvana, od međunarodnih dužnosnika angažiranih u zemlji kojima napredak prema EU i nije osobito na agendi prioriteta. No, tako se SDP BiH, Narod i pravda i Naša stranka samo kockaju jednim od najznačajnijih pozitivnih koraka koje država može nepovratno ostvariti otvaranjem europskih vrata. Ali i ugroziti sam projekt “trojke” jer tako zapravo jedino mogu smisleno održati vlastiti projekt. Bez napretka prema Europskoj uniji ne postoji ništa što veže ove tri bošnjačke stranke, a napose ne mogu opravdati svoj oporbeni položaj prema SDA. Naime, cijela bit “trojke” bila je da se pokaže kako su moguće promjene i usvajanje reformi, čak i sa “zločestim Dodikom”. A s kojim se sada po svaku cijenu nastoji obračunati dio zapadnih administracija, žrtvujući čak i europski put BiH te sam projekt “trojke” koji su svesrdno podržavali.
Pravosuđe u raljama
U međuvremenu se, unatoč tako tek naoko “zategnutim” stajalištima, a u biti isforsiranim glumljenjem protivljenja, između sjedišta Žalbenog suda u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci pokušalo doći do rješenja koje bi moguće dalo izlaznu strategiju objema stranama. No, ni to nije naišlo na odobravanje. Naime, dio međunarodnih diplomata smatra kako Dodiku ne treba izići ususret sa sjedištem Žalbenog suda u Banjoj Luci jer bi tamo srpska strana imala mnogo veći utjecaj na sudske procese nego što je trenutačni slučaj sa Sudom BiH. Kao da bošnjačka strana nema utjecaja na pravosudne institucije sa sjedištem u Sarajevu, koje su jedno vrijeme bile i pod opservacijama ljudi iz obavještajnog sektora. Bošnjački političari nisu prihvatili ni vjerojatno posljednje moguće kompromisno rješenje da sjedište toga suda formalno bude u Istočnome Sarajevu, čime bi se zadovoljila i domaća i međunarodna publika kojoj se obraćaju, a da Sud djeluje i radi u Banjoj Luci. Definitivni stav znat će se danas. Valja znati kako sudbina toga zakona onda čeka i druge zakonske propise koji su u proceduri, poput Zakona o sprječavanju sukoba interesa ili pak rješenja o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
