UNO BiH pod vodstvom Mire Džakule postao je najvažnija državna institucija. Zahvaljujući radu UNO-a sve razine vlasti u državi su financijski stabilne i smanjena je potreba za zaduživanjima. Ove godine postavljeni su još viši ciljevi.
Hoće li biti ostvareni i kako doći do novih rekorda, ali i kako nadići probleme koji su se pojavili u Upravnom odboru ove institucije, pitali smo ravnatelja UNO-a BiH Miru Džakulu.
Prošla, 2017. godina bila je po postignutim rezultatima i prikupljenim prihodima najuspješnija za Upravu za neizravno oporezivanje. Kakav je trend prikupljanja prihoda u 2018. godini?
- Osnovni zadatak Uprave za neizravno oporezivanje je osigurati fiskalnu stabilnost cijele Bosne i Hercegovine, što znači državne razine, obaju entiteta, svih županija i općina u BiH te Distrikta Brčko. Zadovoljstvo mi je što ova Uprava to uistinu i uspijeva, a siguran sam da će to biti slučaj i u ovoj, 2018. godini. Zaključno s 26. travnja ove godine, ukupno smo prikupili 2 milijarde i 234 milijuna KM, što je za 173 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Ako podsjetimo da je Uprava za neizravno oporezivanje u protekloj godini prikupila do sada rekordnih 7 milijardi i 44 milijuna KM, onda je potpuno jasno da o ovoj instituciji uistinu ovisi fiskalna stabilnost svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Od kada ste na čelu Uprave za neizravno oporezivanje, UNO iz godine u godinu prikuplja više prihoda. Koji su razlozi tome i koliki je uopće fiskalni kapacitet BiH?
- Pred Upravu se iz godine u godinu stavljaju sve ambiciozniji planovi koje ova institucija mora izvršiti. Plan za 2018. godinu je da UNO prikupi ukupno 7 milijardi i 342 milijuna maraka, što je više za 300 milijuna u odnosu na prihode koji su bili planirani u 2017. godini. Ovo je uistinu više nego ambiciozan plan i jako zahtjevan zadatak koji je postavljen pred Upravu. Moje je mišljenje kako svi oni koji se bave makroekonomskim analizama i pravljenjem planova koji će biti postavljeni pred institucije, koje su najznačajnije za prihodovnu stranu proračuna, moraju tome pristupiti odgovornije i opreznije, a posebno imajući u vidu činjenicu da rast BDP-a u BiH ne prati rast prikupljenih prihoda.
Ipak je UNO svake godine prikupio veće prihode, a taj se trend nastavlja i u ovoj godini. Kada nam gospodarstvo ne prati takav trend rasta, postavlja se pitanje odakle svake godine veći prihodi.
- Podsjetit ću vas da je razlika u prikupljenim prihodima na godišnjoj razini od neizravnih poreza od 2010. godine do kraja 2017. godine čak 1 milijarda i 513 milijuna KM, unatoč tome što je Bosna i Hercegovina od 2014. godine ostala okvirno bez 250 milijuna prihoda od carinskih pristojbi po osnovi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Imajući u vidu znatno nižu stopu rasta BDP-a i gospodarstva u cjelini u odnosu na rast prihoda, možemo reći kako je značajan dio takozvane sive zone prešao u realnu ekonomiju, a svakako veliku zaslugu za to imaju službenici UNO-a i brojne reforme koje smo proveli u posljednjih nekoliko godina. Samo prošle godine izvršili smo ukupno 10.695 poreznih kontrola, a naknadno utvrđene obveze, po rješenjima inspektora, iznosile su 91,5 milijuna maraka. Izdali smo ukupno 2979 prekršajnih naloga, po kojima je tijekom 2017. godine naplaćeno ukupno 7 milijuna KM.
Jesu li to najave još oštrijih kontrola u 2018. godini?
- Posebno želim naglasiti da će Uprava biti partner svim urednim poreznim obveznicima. Prema takvima ćemo se sigurno ponašati kao uslužni servis, koji će iz godine u godinu biti bolji. Još oštrije kontrole mogu svakako najaviti za one porezne obveznike koji pokušavaju zaobići zakonski definirano poslovanje i plaćanje zakonski predviđenih obveza. Podsjetit ću, od uspostave Uprave do danas nadležnim tužiteljstvima proslijedili smo 1464 prijave gdje je postojala osnovana sumnja da je počinjeno neko kazneno djelo iz oblasti neizravnih poreza, s procijenjenom štetom za proračun u iznosu od 289 milijuna KM. Veliki dio našeg rada do sada je procesuiran. Ovdje posebno želim istaknuti odličnu suradnju s kolegama iz Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosnom agencijom, kao i Tužiteljstvom BiH.
Nedavno ste potpisali i poseban memorandum o razmjeni podataka sa SIPA-om?
- Potpisani memorandum o suradnji dviju agencija podrazumijeva puno bržu i kvalitetniju razmjenu podataka u realnom vremenu koji su nužni za provođenje istraga u svim slučajevima gdje postoji osnovana sumnja da je izvršena utaja neizravnih poreza. Uprava će, na zahtjev Državne agencije za istrage i zaštitu, osigurati tražene podatke o pravnim osobama registriranim u jedinstvenom registru UNO-a, za koje SIPA-a provodi određene istražne radnje. Između ostalog, UNO će dostavljati SIPA-i popis kompanija koje nisu u zakonskim rokovima izmirile svoje obveze po osnovi neizravnih poreza, već su ušle u postupak prinudne naplate po osnovi PDV-a, trošarina, carine i cestarine.
Kada već spominjemo cestarine i prihode koji se prikupe po toj osnovi, znamo da je nakon početka primjene izmjena i dopuna Zakona o trošarinama u BiH UNO otvorio poseban podračun jedinstvenog računa, gdje se ova sredstva nalaze i još uvijek nisu raspoređena. Zašto?
- Na posebnom podračunu jedinstvenog računa trenutačno se nalazi 64,5 milijuna KM, a taj iznos će biti i znatno veći kada na ovaj račun prebacimo i prikupljene travanjske prihode. Radi se isključivo o namjenskim prihodima za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju ostalih cesta u BiH. Uprava ova sredstva još uvijek ne može rasporediti korisnicima, a to su kompanije koje se bave cestovnom infrastrukturom u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, iz razloga što Upravni odbor UNO-a još uvijek nije usvojio odluku o koeficijentima za raspodjelu ovih prihoda korisnicima. Onog trenutka kada Upravni odbor usvoji odluku, Uprava će izvršiti raspodjelu ovih sredstava koja, nažalost, stoje neupotrijebljena, iako je ovoj državi potrebno što prije završiti izgradnju cestovne infrastrukture.
Nikako ne možemo zaobići odnos UNO-a i Upravnog odbora. Možete li objasniti nadležnosti svakog tijela? Vidimo da je otkazana i posljednja sjednica Upravnog odbora. Što se konkretno događa?
- Prema Zakonu o sustavu neizravnog oporezivanja, UNO je institucija nadležna za provođenje zakonskih i podzakonskih akata te posebnih odluka koje inače usvajaju Upravni odbor, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. Posebnu ulogu u kreiranju zakonske legislative iz oblasti neizravnih poreza ima upravo Upravni odbor UNO-a. Moram istaknuti da je Uprava sve ove godine imala posebnu podršku predsjedatelja Upravnog odbora, koji je ujedno i ministar u Ministarstvu financija i riznice BiH, Vjekoslava Bevande. Činjenica je da se, ako se uzmu rezultati rada Upravnog odbora, a to je donošenje važnih odluka za rad UNO-a i funkcioniranje cijele oblasti neizravnog oporezivanja, moglo uraditi znatno više. Kao primjer mogu navesti da je posljednju odluku o poravnanju između korisnika raspodjele neizravnih poreza Upravni odbor donio još 2013. godine. Od tada ove odluke se nisu donosile, iako to predviđaju zakonska i podzakonska rješenja. Isto tako, mnoge važne odluke koje je Upravni odbor trebao donijeti, a odnosile su se na poboljšanje poslovnih procesa u UNO-u i pružanje kvalitetnijih usluga poreznim obveznicima te ispunjavanje obveza BiH u procesu pridruživanja EU, nisu donesene, što znatno otežava funkcioniranje UNO-a. Najbolje je postaviti pitanje zašto to nije usvojeno onima koji su trebali usvojiti te odluke i onima koji su članove Upravnog odbora imenovali.
Je li točna informacija da posebno stručnjaci iz Upravnog odbora blokiraju rad ovog tijela zbog činjenice da su im ukinuta primanja u iznosu od 3200 KM nakon izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH?
- Uistinu se ne bih upuštao u bilo kakvo pojedinačno komentiranje članova Upravnog odbora. Postoje zapisnici i stenogrami svake sjednice UO-a i oni koji trebaju i žele vidjeti koliko je tko i što uradio, lako to mogu. Ja bih samo još jednom uputio apel svima da svatko radi svoj dio posla, jer se ispred Uprave nalazi jako puno obveza koje moramo ispuniti u predstojećem razdoblju i jako nam je potrebno da tijela koja su nadležna za donošenje određenih odluka za unapređenje rada UNO-a, posebno u smislu poboljšanja usluga poreznim obveznicima, to i urade.
Unatoč određenom nerazumijevanju za potrebe UNO-a, vi ste ipak započeli 2018. pružanjem elektroničkih usluga poreznim obveznicima. To je značajan iskorak u odnosu na prethodno razdoblje?
- Kao što sam napomenuo i na početku ovog razgovora, UNO uistinu želi biti partner svim urednim poreznim obveznicima. Takvim obveznicima želimo olakšati ispunjavanje njihovih obveza, kao i ubrzati ostvarivanja njihovih prava. Od početka godine pušten je u rad novi portal za porezne obveznike “e-porezi”. I ovom prilikom pozivam sve obveznike da se što prije registriraju za elektroničku komunikaciju s UNO-om. Registracija se radi na e-portalu, a nakon završetka tog procesa mogu se elektronički podnositi PDV i trošarinske prijave. Ovo vrlo olakšava ispunjavanje obveza, smanjuje utrošeno vrijeme i novac poreznim obveznicima, jer je samo dovoljno da imaju internetsku vezu i jednim klikom šalju svoje prijave UNO-u.
Planira li UNO uvesti još neke nove usluge poreznim obveznicima?
- Elektroničko podnošenje PDV-a i trošarinskih prijava samo je početak. U planu je da se uskoro pusti i elektroničko podnošenje zahtjeva za potvrdom o izmirenim obvezama, nakon toga elektronička razmjena KUF-a i KIF-a. Zato pozivam porezne obveznike da se što prije registriraju na naš novi e-portal. Ova godina je prijelazno razdoblje, ali od početka 2019. više neće postojati mogućnost papirnatih PDV i trošarinskih prijava, nego će sve porezni obveznici morati prijave podnositi elektronički. Zato upućujem apel da se ne čeka kraj godine, već da se to što prije uradi, posebno iz razloga brojnih prednosti koje donosi elektronički način komunikacije.•
Nedavno je otvorena novoizgrađena zgrada Carinske ispostave Zračne luke Mostar. Kakvi su planovi za daljinu izgradnju infrastrukture?
- Iz proračuna UNO-a odvojeno je 1,7 milijuna KM za izgradnju novog objekta u Zračnoj luci Mostar. Izgradili smo i nove objekte u regionalnim centrima Mostar, Sarajevo i Tuzla. Trenutačno pokušavamo riješiti kupnju novog objekta za potrebe sjedišta UNO-a i regionalnog centra Banja Luka. UNO ima nadležnost za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza u BiH. U okviru sredstava koja nam budu odobrena kroz proračun Uprave dajemo maksimalne napore kako bismo stanje popravili. Krajem prošle godine otvorili smo novoizgrađeni granični prijelaz Ivanica na jugu BiH. Sada radimo na dvama projektima. U pitanju su novi carinski terminal i granični prijelaz Gradiška, za koji očekujemo da će biti završen u 2018. godini kada ćemo postojeći carinski terminal, koji se nalazi u središtu Gradiške, izmjestiti izvan grada na novu lokaciju i na taj način grad rasteretiti od velikog broja kamiona. U planu smo u skorije vrijeme krenuti u izgradnju graničnih prijelaza Osoje, Bratunac, Svilaj i Vardište. Kroz maksimalne napore i sredstva koja su nam na raspolaganju, pokušavamo infrastrukturu graničnih prijelaza poboljšati. Mišljenja sam da još uvijek ima graničnih prijelaza, posebno onih za pogranični promet, koji nikako ne zadovoljavaju osnovne uvjete, a UNO je kroz IPA sredstva EU aplicirao i trebao bi dobiti sredstva da se popravi stanje i na ovim prijelazima.
Priča se i o usvajanju novog Zakona o PDV-u u BiH, pa čak i o mogućem povećanju stope PDV-a. U kojoj je to fazi i koliko je realno?
- U okviru postojećeg twinning-projekta koji je UNO dobio kroz IPA fondove, upravo je završena izrada prijedloga novog Zakona o PDV-u u BiH. Ono što smo mi uradili je obveza Uprave da Zakon o PDV-u u tehničkom smislu u potpunosti uskladi s važećom smjernicom EU. Mi smo to i uradili. Sve ostale dijelove Zakona, koji se odnose na stopu PDV-a, rokove plaćanja i slično, u prijedlogu smo ostavili, isto kao i u važećem Zakonu o PDV-u. U svakom slučaju, UNO će provoditi zakonsko rješenje koje bude usvojeno na Upravnom odboru, Vijeću ministara BiH i Parlamentu BiH, ali s aspekta pozicije ravnatelja Uprave, moram reći da se poreznom politikom ne rješavaju socijalni problemi u državi, barem ne neizravnim porezima. Naš zadatak je prikupiti sve prihode, a na ostalim nadležnim institucijama i tijelima vlasti je to, između ostalog, usmjeriti i na socijalno najugroženije kategorije stanovništva.
