Izvješće Ujedinjenih naroda o indeksu otpada od hrane jasno pokazuje zabrinjavajuće trendove u globalnom rasipanju hrane. Čak 19 posto svjetski proizvedene hrane biva bačeno unatoč činjenici da više od 730 milijuna ljudi pati od gladi. Ovi alarmantni podaci ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu. Godišnje se u BiH bace 83 kilograma hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava, što ukupno iznosi 273.269 tona. Osim toga, prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, uništava se i baca oko 400.000 tona hrane godišnje. Ove brojke ukazuju na ozbiljan problem u upravljanju hranom u BiH, posebno s obzirom na činjenicu da se mnogi ljudi suočavaju s ekonomskim izazovima i neimaštinom. Međutim, prošlogodišnje izmjene zakona, posebno vezane uz oslobađanje donirane hrane od plaćanja PDV-a, pokazuju pomak u pravom smjeru.
Pred istekom roka
Naime, za godinu dana primjene dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim je donirana hrana oslobođena plaćanja PDV-a, porezni obveznici organizacijama su donirali hranu u vrijednosti od 209.728 KM, podatak je koji je Faktoru dostavila Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. - U cilju sagledavanja učinaka o primjeni pravilnika o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, u vezi s donacijama hrane pred istek roka trajanja bez obračuna PDV-a, izvršen je uvid u porezni informacijski podsustav e-Porezi i na osnovi podataka koje su obveznici - donatori od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2024. godine u svojim e-evidencijama iskazali kao donacije na koje nije obračunat izlazni PDV, utvrđeno je da je izvršena vrijednost donacija u iznosu od 209.728,07 KM – precizan je odgovor iz UNO-a.
Donacije hrane koja je pred istekom roka, i kao takva je oslobođena PDV-a, dane su udrugama, organizacijama i javim ustanovama: Mozaik prijateljstva, Merhamet, Pomozi.ba, Dječji dom Mostar, Centar Los Rosales, Crveni križ, Zajedno za naš grad Mostar, Horizont. - Uprava za neizravno oporezivanje ne isključuje mogućnost da određeni broj obveznika nije evidentirao podatke o donacijama u skladu s izmjenama i dopunama tehničke upute za podnošenje knjigovodstvenih evidencija elektronički. Također, hrana pred istekom roka trajanja obično se donira javnim kuhinjama, humanitarnim organizacijama, udrugama i institucijama koje se bave pružanjem pomoći ugroženim kategorijama stanovništva. Ove organizacije distribuiraju hranu socijalno ugroženim osobama, beskućnicima i drugim osobama u stanju socijalne potrebe - podsjećaju iz UNO-a BiH. Iako su ovi koraci značajni, još uvijek je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se smanjio otpad hrane u Bosni i Hercegovini i osigurala adekvatna distribucija hrane onima kojima je najpotrebnija. U svijetu se proizvedu dovoljne količine hrane za sve ljude, ali unatoč tome, veliki broj njih svaku večer odlazi na spavanje praznog želuca. Podaci o pretjeranom bacanju hrane, ali i sve većem broju gladnih, ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu. Dok političari kreću u borbu za vlast koja sa sobom nosi i visoke zarade i brojne povlastice, građani ove zemlje svakodnevno se bore za preživljavanje. Najteže je onim najstarijim i osobama bez ikakvih primanja, koje bez pomoći javnih kuhinja ne bi mogle preživjeti. Broj onih koji nemaju ni za osnovne potrebe sve je veći. Bosna i Hercegovina suočava se s dramatičnim porastom broja građana kojima je potrebna pomoć, posebno u vidu osnovnih životnih potrepština poput hrane, higijenskih proizvoda, ogrjeva i lijekova.
Sve više gladnih
Javne kuhinje diljem BiH suočavaju se s pritiskom, dok se molbe za obroke i osnovne potrepštine svakodnevno povećavaju, prenosi BHRT. Istodobno, dok siromaštvo uzima maha, političari koriste priliku da, kao i obično, obećaju mnogo kako bi se domogli vlasti. Međutim, mnoge žalbe građana završavaju tek na društvenim mrežama, bez konkretnih promjena. - Imam samo 16 godina i svaki dan smo bez obroka. Jedino uspijem jesti kad nam netko iz susjedstva donese - svjedoči mlada djevojka čija je poruka upućena Dječjoj javnoj kuhinji u Lukavcu, jednoj od mnogih koje svakodnevno primaju sve veći broj zahtjeva za pomoć. Biljana Blagojević, koja dolazi po obrok za svog brata, kaže: "Prima minimalnu mirovinu. Može li se od minimalne mirovine živjeti? Ne može normalno. Itekako mu dobro dođe, barem jedan obrok." Volonteri u ovim kuhinjama daju sve od sebe da pomognu onima u potrebi, ali resursi su sve tanji. - Kako dolaze hladnija vremena tako dolazi i veći broj korisnika.
Osim hrane, traže i odjeću i druge potrepštine. Nastojimo udovoljiti svakom zahtjevu, ali sve je teže - kaže Haris Likić, volonter u Dječjoj javnoj kuhinji Lukavac. Uz pomoć humanitaraca i lokalnih gospodarstvenika javne kuhinje, poput ove u Lukavcu, nastoje prehraniti više od 400 ljudi, no broj novih korisnika stalno raste. S druge strane, organizacija Merhamet Bosne i Hercegovine upravlja s 46 javnih kuhinja u kojima se hrani oko 8000 osoba. S obzirom na činjenicu da se gotovo 19.000 ljudi u 2023. godini u BiH hrani u javnim kuhinjama ili posredstvom sličnih organizacija za podjelu besplatnih obroka, sigurno je da postoji veliki broj njih koji su u situaciji prehrambenog siromaštva. Danas je broj korisnika javnih kuhinja veći nego tijekom pandemijskih godina, a i broj samih kuhinja je u porastu. Istraživanje koje je Razvojni program UN-a proveo pokazalo je da 32,6 posto ispitanih sebe definira kao osobe "s nedovoljnom opskrbom hranom".
