Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi sve veći pad broja učenika u školama. Trend je to koji je posljednjih godina sveprisutniji u bh. školama, što je rezultat iseljavanja mladih obitelji u inozemstvo, ali i loše demografske slike, piše Večernji list BiH.
Što kažu analize
Analiza poznatog makroekonomista pokazala je kako je danas u odnosu na pokazatelje prije 10 godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Manje je i studenata u visokoškolskim ustanovama, javlja BHRT. Na ovaj problem upozorio je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, apelirajući na dužnosnike da shvate kako je demografsko nestajanje problem broj jedan u državi. - Apeliram da svi zajedno pridonesu da se ovi negativni trendovi uspore, a na kraju zaustave kako ne bismo gledali slične pokazatelje i idućih godina - rekao je Hadžić. Da se odgovorni nisu ozbiljno uhvatili ukoštac s demografskim problemom, govori i činjenica da se kao posljedica javlja tehnološki višak zaposlenih u prosvjeti. U Sindikatu obrazovanja kažu kako već godinama upozoravaju na moguću pojavu djelomičnog i potpunog tehnološkog viška. Zaposlene koji ostaju bez normi uspijevaju zadržati samo preraspodjelom. Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, znanosti i kulture RS-a, kaže za BHRT kako mu se posljednjih dana javlja određen broj kolega koji smatraju kako bi mogli postati tehnološki višak te da iskoristi priliku da u razgovoru s Ministarstvom i ravnateljima pronađe rješenje. Kristina Mrđa, ravnateljica Tehničke škole u Banjoj Luci, kaže kako nisu do sada imali ljestvicu pada. - Ali ako se vratimo desetljeće, dva ili pak tri unatrag, možemo reći. Tada je Tehnička škola imala 2200 učenika, sada nešto manje od 1500 učenika - istaknula je Mrđa.
I u osnovnim školama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u kojima se nastava odvija po hrvatskom planu i programu manji je broj učenika, 45 manje u odnosu na godinu ranije. Slična situacija je i u školama u kojima se odvija nastava po bosanskom planu i programu, no detalji analize za pojedine škole nisu javno dostupni. U ovoj županiji u prve razrede devetogodišnje škole upisano je 985 djece. Najviše djece upisuje se u prve razrede u Mostaru, više od polovine, te se tamo dogodio najveći pad u odnosu na 2020./2021. godinu. U Mostaru je 55 prvašića manje. U Čitluku je u odnosu na prošlu godinu 26 prvašića manje. Uz Ramu, i Čapljina je iznimka te bilježi rast od čak 28 prvašića u školama. U toj lokalnoj zajednici ukupno je ove godine 168 prvašića u odnosu na 140 iz prošle godine.
U Stocu je svega troje djece manje u prvom razredu devetogodišnje škole.
Više djece u...
U jedinom primorskom gradu u BiH Neumu upisan je jedan učenik manje nego u prošloj školskoj godini, 2020./2021. U Prozor-Rami ukupno je 71 prvašić, što je rast od 12 učenika. Rast je zabilježen u OŠ Marka Marulića u središtu grada, dok su ostale škole uglavnom upisale manje djece. Ovi podaci mijenjat će se do početka školske godine jer je riječ o evidentiranim učenicima, a ne i upisanima. Demografi ponavljaju da su nužne mjere i usvajanje populacijskih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi. Upozoravaju kako je 2020. godina završena s najlošijom stopom prirodnog prirasta i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
