Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijaševć izjavio je za agencije da su timovi za borbu protiv terorizma u Bosni i Hercegovini do sada registrirali deset žena povezanih s terorizmom.
Žene kuriri
Galijašević je naveo da žene na području Balkana nemaju ključne uloge u islamističkim terorističkim organizacijama te da su one uglavnom kuriri zato što su manje upadljive, posebno ako ne nose burke, hidžabe ili nikabe. Prema njegovim riječima, postoje poruke koje Islamska država i Al-Qaida ne šalju ni elektronički, ni telefonom, već izravno te da su žene pogodnije za obavljanje takvog zadatka, piše Večernji list BiH.
Galijašević je za "Euroblic" rekao da ne vjeruje da je Elma Đusinac, državljanka Srbije, koja je nedavno uhićena u BiH, bila "istrenirana" za napad, već će prije biti da je kurir, netko tko Balkanom prenosi poruke i naloge, što se može zaključiti iz njezinog kretanja. Na pitanje je li Elma Đusinac donijela poruku za neku ozbiljniji akciju, Galijašević je odgovorio: "Ako mislite na buđenje takozvanih spavača, mi to ne znamo." Podsjetimo, Elma Đusinac iz Kosovske Mitrovice uhićena je krajem prošlog mjeseca u Kalesiji. Akcija njezinog lociranja i uhićenja izvedena je u suradnji obavještajno-sigurnosnih agencija BiH i Srbije. Đusinac je bila pripremana za samoubilačke napade na Balkanu, objavio je tada "Blic" pozivajući se na srpske službe sigurnosti. Zadatak joj je bio, osim obavještajnih poslova, i vrbovanje drugih žena u redove Islamske države.
Žene tzv. slobodnog svijeta
Fenomen odlaska žena iz tzv. slobodnog svijeta na područje pod kontrolom tzv. Islamske države tek se nedavno počeo i znanstveno proučavati. Koliko je žena pošlo iz zapadnih zemalja, pouzdano se ne zna. O emigriranju iz Europe i životu žena u kalifatu T portal je razgovarao s Norvežankom Andreom Aasgaard koja na Sveučilištu Lund priprema magisterij na temu odlaska žena iz Skandinavije u tzv. Islamsku državu.
Ona potvrđuje kako su izvori za istraživanja limitirani. "Osobno ne znam nikoga tko bi imao kontakt sa ženama na području pod kontrolom ISIL-a, ali slijedim profile nekih od tih žena na društvenim mrežama. Međutim i to postaje sve teže. Twitter, recimo, zatvara polako te račune", kazala je Aasgaard. O brojkama pridruživanja žena ISIL-u u Siriji i Iraku teško je govoriti, jer ih je, kaže, teško provjeriti. "Nisam vidjela nikakve službene brojke. Postoji procjena 'think-thanka' Instituta za strateški dijalog o 550 žena iz Europe (bez Turske i Rusije), SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda, ali ona je s početka 2015, a puno ih je odonda otišlo, pa vjerujem da je broj veći. Što se tiče Skandinavije, procjene su sljedeće: 30 do 40 iz Švedske, 20 iz Danske i 10 iz Norveške. Nikakvih procjena nemam vezanih uz Bliski istok, ali čitala sam kako su Marokanci poveli čitave obitelji", pojašnjava Aasgaard.*
