Podaci vitalne statistike, zaključno s rujnom 2020. godine, koje objavljuje Agencija za statistiku BiH, pokazaju da je broj živorođenih u BiH iznosio 19.378, a broj umrlih osoba, očekivano, veći je od broja živorođenih i dosegnuo je brojku od gotovo 28.000. Kao rezultat, prirodni prirast ima negativni predznak, tako da je iznosio više od 8500. Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) u BiH, u suradnji s državnom i dvjema entitetskim agencijama za statistiku, krajem 2020. procijenio je da će sadašnji demografski trendovi dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za više od 50 posto, do 2070. godine, piše Večernji list BiH.
Bit će još i lošije
Iduće godine navršit će se dva desetljeća otkad je vitalna statistika BiH prvi put službeno registrirala totalnu stopu fertiliteta nižu od 1,3 djece po ženi, a to je tzv. najniži niski fertilitet. Nakon Drugog svjetskog rata u BiH nastupio je tzv. baby-bum, gdje je broj novorođenih rastao i više od 110.000 beba godišnje (što je četiri puta više novorođenih nego danas), nakon čega je u konstantnom padu sve do 1991., kad je broj novorođenih iznosio oko 66.000 beba godišnje, što je za dva puta više nego 2018. Jasno je da će se ogromna razlika u broju “starijih” i novijih generacija u bliskoj budućnosti odraziti na depopulaciju stanovništva. Imajući u vidu da je u BiH 1997. rođeno 48.300 beba te da je 2018. na području čitave države rođeno 28.600 beba, da se zaključiti da je u danom razdoblju došlo do pada od 20.000 novorođenih godišnje ili 40%. Mnogostruki su razlozi za takve negativne demografske trendove. Prije svega, oni nisu recentni. Naime, već 80-ih godina prošlog stoljeća bio je primjetan poremećaj u reprodukciji stanovništva BiH kao rezultat ubrzane demografske tranzicije, iako je apsolutni prirodni prirast u tom desetljeću, podsjećanja radi, iznosio više od 40.000, pa čak je 1982. bio veći od 46.000. S obzirom na to da je imao tendenciju pada 1990. godine, dakle uoči rata, razlika između broja živorođenih i broja umrlih iznosila je manje od 38.000, što iz sadašnje perspektive možda izgleda nestvarno. U BiH je 20 općina koje su u 10-godišnjem razdoblju pretrpjele smanjenje novorođenih na godišnjoj razini i više od 40%. Također, 31 općina pretrpjela je smanjenje broja novorođenih od 30% i više u posljednjih 10 godina.
Iseljavanje uzima danak
Iseljavanje iz BiH posljednjih godina trenutačno je nerješiv problem za bh. vlasti. Posljedica je mnogo, a one prave tek će se osjetiti u idućim godinama. Ono što naročito zabrinjava jest da ova država gubi svoj najveći potencijal - mlade ljude. BiH je od 2013. do 2019. napustilo 530.000 stanovnika. Podaci su to iz ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH, i Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Osim toga što odlaze iz države, mnogi građani odriču se bh. državljanstva. Unatoč pandemiji koronavirusa, koja je praktički zaustavila putovanja u svijetu, trend odricanja državljanstva BiH nastavljen je i prošle godine jer je 3138 osoba ispisano iz knjige državljana BiH. Prema neslužbenim informacijama, od rata do sada državljanstva BiH odreklo se više od 90.000 osoba, a kako smatraju stručnjaci, gotovo je sigurno da će taj trend biti i nastavljen jer će velika većina onih koji su otišli u proteklih nekoliko godina, čim steknu uvjete, tražiti državljanstvo zemlje u koju su otišli i na taj način odreći se bh. državljanstva. •
