Cijene nezaustavljivo rastu, a plaće stagniraju, i to godinama. Većina građana svaki mjesec jedva spaja kraj s krajem. Iz mjeseca u mjesec sve im je teže, a svaki sljedeći čini im se sve dulji. No, nije tako svima. Ima i onih koji žive dobro. Takvi su uštedjeli pozamašne iznose, ali i potrošili značajan iznos na luksuznu robu.
Rast depozita
Ukupni depoziti u travnju zabilježili su mjesečni rast od 0,4% i godišnji od 8,5%. Depoziti stanovništva dosegnuli su gotovo 17 milijardi KM i u usporedbi s ožujkom veći su za jedan posto, a u odnosu na travanj prošle godine za 10,7%, podaci su Centralne banke BiH. Zaduženje stanovništva na mjesečnoj razini poraslo je za 0,9 posto, a na godišnjoj za 8,4 posto. Unatoč ekonomskoj krizi, raste uvoz skupocjenih automobila, nakita, pa i parfema. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tijekom prošle godine u BiH je uvezeno više od 880 tona različitih vrsta parfema i toaletnih voda, čija je ukupna vrijednost blizu 39,5 milijuna KM. Država je na osnovi uvoznih davanja uprihodila gotovo 8 milijuna KM. Uvoz parfema, nakon pada u pandemijskoj 2020. godini, ponovno ima uzlaznu putanju, pa je u 2023. za oko 100 tona ili oko 4,3 milijuna KM bio veći nego u prethodnoj godini. U odnosu na 2012. godinu, vrijednost uvoza ove vrste proizvoda je udvostručena. Prošle godine u BiH je uvezeno i 72.237 automobila, čija je vrijednost oborila sve rekorde i prvi put premašila milijardu maraka (1.016,577.605 KM). Najviše uvezenih vozila pripada kategoriji rabljenih, ali među uvezenim četverokotačima su i Mercedes i Ferrari koji koštaju oko pola milijuna, Porschei plaćeni 384.923 odnosno 354.140 KM. Za zlato, nakit i plemenite metale u 2023. godini dali smo više od 47,5 milijuna KM. I potražnja za mobilnim telefonima u Bosni i Hercegovini raste, a podaci pokazuju da je u proteklih šest mjeseci za ove i slične uređaje iskeširano blizu sedam milijuna maraka više u odnosu na isto razdoblje lani, a da građani ne žale novac, potvrđuju i trgovci. Prema podacima UNO-a BiH, od siječnja do kraja lipnja ove godine uvezeni su telefoni u vrijednosti od 98,62 milijuna maraka, dok je na davanja otišlo 22,47 milijuna KM. Mobilnih telefona u istom razdoblju prošle godine u BiH iz inozemstva stiglo je u vrijednosti od 91,71 milijun KM, za što su davanja iznosila 20,87 milijuna KM. – Najviše telefona ove godine u BiH stiglo je iz Kine, i to u vrijednosti od 59,89 milijuna KM, zatim iz Vijetnama 17.019, koji su koštali 28,70 milijuna KM. Telefoni iz Amerike koštali su 109.466 maraka – kazali su ranije iz UNO-a. Da je ove godine zabilježen značajan porast potražnje za mobilnim telefonima u odnosu na prethodne godine, svjedoče i u specijaliziranim trgovinama. Prodavači mobilnih telefona razlog za veću potražnju vide u tom što kupcima daju mogućnost plaćati u ratama, bez kamate, ali i u praktičnosti ovih pametnih uređaja koji mogu poslužiti i kao laptop. – Svi se žale na krizu, a potražnja za mobilnim telefonima dugo nije bila ovako dobra. Eto, zasigurno oko 30% imamo više posla nego lani. Platežna moć ove godine je očigledno veća, samo ne znam kako. Naši kupci ne žale novac, traže telefone skuplje i od 1000 maraka – kazala je šefica jedne od trgovina mobilnim uređajima. Dodala je da mlađa populacija pretežito kupuje malo jeftinije telefone, do 400 KM, dok kupci srednjih godina uglavnom traže iPhone i Samsung od 1000 maraka, iako nisu rijetki ni oni koji kupuju i skuplje mobitele, piše Večernji list BiH.
Manje zlata
Za razliku od ostalog, uvoz zlata je ipak drastično pao. Iako je uvoz plemenitih metala u BiH i prošle godine bio veliki te dosegnuo iznos od 47,5 milijuna KM, uvoz zlata je drastično smanjen pa ga je tako u odnosu na 2022., kada je u zemlju uvezeno zlato vrijedno tri milijuna KM, lani stiglo tri puta manje, odnosno samo 941.915 KM. Pad potražnje na domaćem tržištu mogao bi se objasniti krizom i nižom kupovnom moći, ali i mogućim odlukama onih koji posjeduju višak kapitala da investiraju u nekretnine ili druge oblike ulaganja radije nego u zlato. U udrugama potrošača kažu da spomenuti podaci o vrijednosti uvoza skupocjenih automobila, nakita, parfema potvrđuju da i BiH ima svoje bogataše. Imamo sloj društva koji nikakva kriza ne može pogoditi, kao što je to slučaj s običnim građanima. Mnoge obitelji moraju dvaput mjeriti i jednom rezati kada se trebaju odlučiti za bilo kakvu kupnju, piše Večernji list BiH. Ovi drugi, ne trepnuvši, troše stotine milijuna maraka na luksuz. Ovaj sloj ljudi traži isključivo luksuznu robu, bilo da je u pitanju zlato, markirana odjeća, obuća, torbe, nakit, parfemi... Ništa im ne znači što, primjerice, par cipela stoji čak i minimalnu plaću.
