Policijske agencije u BiH imaju evidenciju o “stotinama” osoba koje mogu predstavljati terorističku prijetnju, no još više brine podatak o potencijalnim tisućama njihovih simpatizera koji se također mogu radikalizirati, a neki policijski dužnosnici u BiH vjeruju kako su stoga vrlo izvjesni novi teroristički napadi na bosanskohercegovačkom tlu.
Te informacije novinarima su u utorak u Sarajevu potvrdili ministri unutarnjih poslova s različitih razina vlasti, koji su se sastali kako bi potpisali sporazum o upućivanju zajedničkog časnika za vezu u sjedište EUROPOL-a u Den Haagu. Rezultat je to dugotrajnih pregovora vođenih između europske policijske agencije i različitih policijskih struktura iz BiH među kojima postoji tek labava koordinacija pa su i za njihov konačni dogovor o suradnji s EUROPOL-om trebale godine. Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić kazao je kako je na kraju ipak zadovoljan jer suradnja s EUROPOL-om BiH otvara vrata ne samo za razmjenu podataka nego za sudjelovanje u zajedničkim operacijama bitnim posebice u borbi protiv terorizma. Kazao je kako iz Den Haaga u BiH već pristiže ogromni broj različitih zahtjeva za provjere i razmjenu informacija. “To znači da oni nas trebaju, no trebamo i mi njih”, kazao je Mektić podsjećajući kako od 1. travnja 2016. u okviru EUROPOL-a djeluje posebno središte za borbu protiv terorizma u kojemu sada može sudjelovati i BiH. Na izravno pitanje koliko u BiH ima osoba koje su u policijskim evidencijama pod sumnjom da mogu počiniti teroristička djela, Mektić je odgovorio kako je riječ o “stotinama” istaknuvši kako se osobno zalaže da se sve informacije o toj prijetnji učine javno dostupnima te da se razmjenjuju među policijskim agencijama. “Sva priča o radikalizmu i terorizmu mora biti dostupna javnosti. Ništa ne smijemo gurati pod tepih jer će problem eskalirati”, kazao je Mektić posebice upozoravajući na fenomen “brze radikalizacije” odnosno novačenje osoba kojih nema ni u kakvim kaznenim evidencijama.
Kazao je kako je policijskim agencijama u BiH poznato da osobe sklone islamskom radikalizmu i danas žive u nekoliko izoliranih zajednica u različitim dijelovima zemlje, a postoje planovi čiji je cilj potaknuti proces njihove deradikalizacije. Kao primjer naveo je da će se ići u obitelji 46 povratnika sa sirijskog i iračkog ratišta, a radit će se i s onima koji su zbog sudjelovanja u borbama na tim ratištima već osuđeni na zatvorske kazne. Umjesto da se s njima radi na deradikalizaciji, oni sami u zatvorima radikaliziraju druge osuđenike, upozorio je ministar. Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač kazao je kako je uvjeren da će se teroristički napadi osoba indoktriniranih radikalnim islamom ponoviti u BiH. “Sve što se dogodilo dva puta, ponovit će se”, kazao je Lukač koji tvrdi kako radikalizacija u BiH nije u opadanju bez obzira na mjere koje se poduzimaju, a da je deradikalizacija proces koji će potrajati. Do tada se mora suočiti s objektivnim opasnostima. Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara nije želio govoriti o brojkama potvrdivši tek kako MUP FBiH ima registar osoba koje su potencijalna prijetnja i te podatke dijeli s drugim policijskim agencijama. On smatra kako je problem islamskoga radikalizma nešto s čim se policija sama ne može nositi. “Imamo sreću da imamo ovakvu Islamsku zajednicu u BiH i to je olakšavajuća okolnost a to nam govore i iz inozemstva”, kazao je Čampara. No njegov kolega iz RS-a sumnjičav je prema tome što Islamska zajednica u BiH može učiniti jer ocjenjuje kako se ona, unatoč dobrim nakanama, zbog prijetnji odlučila povući iz procesa sučeljavanja s radikalnim propovjednicima i njihovim sljedbenicima. “Riječ je o tisućama simpatizera i članova vehabijskog pokreta”, upozorio je Lukač dodajući kako bi bilo naivno misliti da ti ljudi nisu u stanju počiniti teroristički akt pa se na to mora biti spreman. Podsjetio je kako se IZ u BiH u jednom trenutku pokušao “riješiti” paradžemata koje su vodili radikalni islamski propovjednici, no u tome se stalo na pola puta.
