Udruženje oboljelih od melanoma Federacije BiH trenutno imali 143 člana. Međutim, taj broj se, kaže dr. Fikter Operta, predsjednik Udruženja, stalno mijenja, a razlog je izuzetno agresivna bolest, zbog koje oboljeli, ako se melanom na vrijeme ne otkrije i ne počne s adekvatnom terapijom, za kratko vrijeme umru.
Melanom je najteži oblik raka kože od kojeg, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) godišnje oboli oko 54.000 Europljana i 130.000 ljudi u svijetu. Svake godine oko 37.000 osoba širom planete umre od malignog melanoma, a broj novootkrivenih slučajeva raste od tri do sedam posto, piše Faktor.
I pored suvremenih dostignuća u liječenju, prevencija, te rano otkrivanje bolesti, i dalje su od presudnog značaja za prognozu melanoma, a time i život bolesnika.
- Bolest ima četiri faze, a mi u Udruženju trenutno imamo 53 oboljela koji su u četvrtoj, tzv. terminalnoj fazi, kada se bolest proširila na udaljene organe. Svi oni su trenutno na popisu Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja za imunološku terapiju, ali je dobijaju njih 43, a desetero je na listi čekanja, jer nema novca. Do kada će čekati nitko ne zna, a bolest svaki dan uzima danak. Strašno je to što među njima ima i mladih. Prema ranijim iskustvima s kojima su se susretali naši članovi, zbog progresije bolesti, mnogi nisu ni dočekali terapiju. To je nažalost svakodnevnica s kojom se susreću oboljeli od melanoma - kaže Operta.
Dodao je kako su oboljeli od melanoma dobili mogućnost liječiti se najsuvremenijom tzv. imunološkom terapijom, koja se primjenjuje na pacijentima u svim klinikama zapadnih zemalja.
Razočarani su članovi Udruženja i što je nova terapija samo dostupna oboljelima u četvrtoj fazi bolesti, kada je, kako kažu, njihovom primjenom dokazano, da koristi i onima u drugom i trećem stadiju.
- Godinama smo se liječili starim lijekovima, a sada smo dobili najnovije, ali samo za one u četvrtoj fazi bolesti. Što će oni koji su u drugoj i trećoj fazi? Zašto moraju čekati da dođu u terminalnu fazu bolesti, pa da dobiju lijek, jer se tada terapija mora uzimati do kraja života, a kada ste u drugoj i trećoj fazi uzimate ga samo 12 mjeseci, kada se bolest zaustavlja. Dakle, spašavate sebi život i štedite državi novac. Ne znam kakav još argument treba dati onima koji odlučuju hoćemo li dobiti novac za taj lijek ili ne - pita Merisa Peljto, 34-godišnja profesorica arapskog i turskog jezika, koja je oboljela od melanoma.
I 64-godišnja Tamara Bosnić, doktorica farmaceutskih znanosti s melanomom se bori dvije godine.
- Uočila sam malu mrljicu na nozi, otišla liječniku, a oni su me uputili na operaciju, jer se pokazalo kako se radi o melanomu. Ponovnu operaciju imala sam u Ljubljani. Redovito idem na kontrole, svakih šest mjeseci, i sva je sreća što je sve urađeno na vrijeme – kaže Bosnić.
Operta, specijalist ginekologije, koji je i sam 2015. obolio od melanoma i uspješno se liječio u Njemačkoj, kaže kako je u BiH, iz godine u godinu, sve više osoba, naročito, mladih, s dijagnozom - melanom.
Razloga je dodaje više, od gotovo nikakve zdravstvene prosvijećenosti naših građana, čestog i dugog izlaganja suncu i odlascima u solarije. Uz genetsku predispoziciju te veliki broj mladeža po tijelu, i stanje imunosupresije također, doprinosi riziku za nastanak ovog najmalignijeg karcinoma u humanoj patologiji.
- Kod nas ljudi, a naročito oni koji imaju više madeža po tijelu, nemaju običaj otići godišnje na pregled. Mnogi nisu nikada bili na takvom pregledu. A, jednom kad ugledaju neku promjenu na koži, moraju prvo kod liječnika opće prakse, koji će im dati uputnicu za dermatologa. Tu se gubi puno vremena, jer primjerice, u Njemačkoj takav vid pregleda možete obaviti odmah kod liječnika opće prakse koji je obučen i ima certifikat iz dermatoskopije. U BiH će dermatolog odbaciti ili potvrditi sumnju, a ako je ovo drugo, onda će pacijenta poslati na plastičnu kirurgiju, gdje će, nakon operativnog zahvata, nalaz biti upućen na patohistološku analizu kojom se utvrđuje je li riječ o karcinomu i u kojem je stadiju. Dalje se analiziraju regionalni limfni čvorovi, pa se osoba upućuje radiologiju na CT, Pet-CT, magnetnu rezonancu, a nakon toga slijedi liječenje kod interniste onkologa. Kako je u toj fazi oboljelom potrebna psihoterapija, uključuju se i psihoonkolozi. To je cijeli lanac liječnika specijalista koji su uključeni u liječenje pacijenta. U drugim zemljama procedura je mnogo jednostavnija, brža i učinkovitija - kaže Operta.
Članovi Udruženja oboljelih od melanoma FBiH nadaju se kako će za narednu godinu biti više novca za one koji se bore sa ovom bolešću.
