Današnje obilježavanje 25. godišnjice djelovanja Gospodarske komore izvrsna je prilika da se ukaže na brojne aktivnosti koje ova institucija provodi u smislu prepoznavanja potreba domaćih gospodarstvenika, traženja najboljih rješenja za jačanje konkurentnosti, priprema za izlazak na europska tržišta, ali i projekata poput onoga pod nazivom “Ja BIH naše”, kojim se nastoji osnažiti vidljivost domaćih proizvoda. Izv. prof. dr. sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore FBiH, u razgovoru za Večernji list, uz ostalo, ističe “kako komorska zadaća koja vodi tome da postanemo središte za podršku gospodarstvu na putu prema EU integracijama ima cilj doprinijeti pripremi poduzeća za ulazak na tržište EU-a kroz povećanje konkurentnosti, investiranje u nova znanja i tehnologije, primjenu standarda, upoznavanje s novim partnerima”.
Večernji list: Možete li ukratko predstaviti aktualne aktivnosti Gospodarske komore Federacije BiH?
- Gospodarska komora FBiH ove godine 14. studenoga (danas) u Sarajevu slavi 25. godišnjicu djelovanja. U studenome 1999. godine održana je prva konstituirajuća skupština kada su se ujedinile i krenule sa zajedničkim djelovanjem Gospodarska komora HR HB i Privredna komora RBiH kroz sadašnju Gospodarsku komoru FBiH. Proslavu ovog jubileja odlučili smo realizirati kroz uobičajene radne aktivnosti i novitete koji će, nadam se, biti od velike koristi našem članstvu. Izdvojit ću neke od njih. Osim projekta označavanja domaćih proizvoda i kampanje “Ja BIH naše” tijekom 2024. godine planirane su organizacija i održavanje konferencija i okruglih stolova od GK FBiH o temama: ESG i zelena tranzicija (održana u travnju na Mostarskom sajmu), konferencija Energetski tjedan (održana u Sarajevu krajem rujna), Konferencija za sektor posredovanja u prometu nekretnina (planirana za 28. studenoga u Sarajevu), Metalski sektor (održana 26. rujna na Tešanjskom sajmu), Potpora za konferenciju našeg Drvnog klastera Hercegovina (planirana za studeni u Mostaru), Međunarodna konferencija o cirkularnoj ekonomiji i upravljanju otpadom (planirana 12. i 13. prosinca u Neumu), Ekonomsko osnaživanje žena (Konferencija ženskog poduzetništva Italija – AIC Forum) konferencija Mediji i ekonomija u organizaciji s medijskim partnerima Večernji list, Avaz i FENA (održana krajem svibnja u Sarajevu). Veliku većinu ovih događaja prepoznala je i podržala aktualna Vlada FBiH kroz Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, kojima i ovom prigodom iskreno zahvaljujem. S obzirom na to da u Federaciji BiH nema utemeljene godišnje nagrade za gospodarstvenike, Komora je utemeljila nagradu Ekonomski uspjeh godine u deset kategorija, izradila kriterije za dodjelu nagrada, oformila povjerenstvo te će u sklopu svoje proslave 25. obljetnice 14. studenoga 2024. godine organizirati svečanu ceremoniju dodjele nagrada u deset sljedećih kategorija: veliko poduzeće, srednje poduzeće, malo poduzeće, mikropoduzeće, “Ja BIH naše” - razvoj domaćeg proizvoda, ESG poslovanje, poduzetnik/ca godine, najbrže rastuća kompanija, društvena odgovornost i startup.
Večernji list: Koliki je značaj djelovanja Komore prema vlastima u smislu poboljšanja uvjeta za poslovanje domaćim kompanijama?
- Otvorili smo još nekoliko pregovora s Vladom FBiH oko rasterećenja ministarstava i preuzimanja još nekih javnih ovlasti. U proteklih desetak godina javnim, transparentnim i stručnim radom pokazali smo da je Komora prava adresa za provođenje niza javnih ovlasti od interesa za naše kompanije. U procesu smo pripreme projekta potpore za nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima koji bi trebalo sufinancirati Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH te bismo tako uvelike pomogli našim članicama kad je riječ o nastupu na ovim sajmovima, a ujedno doprinijeli promociji bh. gospodarstva. Komora je vrlo aktivna i na međunarodnom planu. Članica smo Foruma komora Jadransko-jonske makroregije, foruma koji obuhvaća deset država i više od pedeset nacionalnih i regionalnih gospodarskih komora. Moja malenkost je već drugi mandat prvi potpredsjednik ovog foruma. Za iduće projektno razdoblje prijavili smo, s našim partnerima iz Hrvatske, Crne Gore, Italije i Grčke, desetak projekata IPA prekogranične suradnje kroz programe Adrion i Interreg. Korist od ovih projekata u konačnici bi trebao imati naš realni sektor.
Večernji list: Na koje sve načine snažiti naše komparativne prednosti i graditi konkurentnost? Koje aktivnosti vi provodite?
- Komorska zadaća povećanja konkurentnosti članica GK FBiH, ali i cjelokupnog gospodarstva kroz stalne procese stručnog obrazovanja, profesionalnih edukacija te neformalnog obrazovanja kontinuirana je zadaća naše komore koju provodimo kroz organiziranje programa edukacije u suradnji s partnerima iz zemlje i inozemstva, znanstvenim institucijama i sveučilištima. Programe edukacija kreirali smo u skladu sa zahtjevima članica GK FBiH kroz izrade projekata, stručno usavršavanje zaposlenih u gotovo svim sektorima, kao i druge obuke i radionice. Komorska zadaća unaprjeđenja i internacionalizacije poslovanja MSP usmjerena je na analizu utjecaja mjera i programa namijenjenih razvoju ovog sektora te predlaganje mjera za poboljšanje položaja malih i srednjih poduzeća, kao i njihovo usmjeravanje k proizvodnim i tehnološki razvijenim djelatnostima te smo u tu svrhu predvidjeli osnivanje Centra za mala i srednja poduzeća pri Gospodarskoj komori Federacije BiH. Komorska zadaća koja vodi tome da postanemo središte za podršku gospodarstvu na putu prema EU integracijama ima cilj doprinijeti pripremi poduzeća za ulazak na tržište EU-a kroz povećanje konkurentnosti, investiranje u nova znanja i tehnologije, primjenu standarda, upoznavanje s novim partnerima. Vodeći računa o izvješću Europske komisije o napretku u kojem se konstatiraju određene slabosti u ispunjavanju uvjeta i poslije potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, Komora je svoje aktivnosti usmjeravala na preporuke navedenog izvješća, a osobito u pripremu projekata za korištenje sredstava IPA fondova od interesa za gospodarstvo prema javnom pozivu, te pružala potrebnu pomoć poduzećima u prijavljivanju na njima zanimljive međunarodne projekte. Komora je u proteklom projektom razdoblju realizirala petnaestak međunarodnih projekata od kojih je značajno istaknuti: Program podrške poduzetnicama pogođenim koronavirusom – izrada online B2B platforme za umrežavanje i poslovanje – FIGAP II i GAP, Podrška promociji uspostavljanja mreža energetske učinkovitosti u industriji (MEEI) – Eda, digitalizacija i uvođenje inovacija u poslovnim procesima MSP – UNDP Digital BIZ, Razvoj metalskog i tekstilnog sektora putem specijaliziranih obuka radne snage – USAID WHAM, Koncept energetskih zajednica (ZOE) u BiH – GIZ GmbH te nekoliko projekata IPA prekogranične suradnje Intereg i Adrion s Republikom Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom te multilateralni projekti zemalja Jadransko-jonske makroregije, ali i projekti s GIZ-om i USAIDOM, od kojih bih izdvojio RECOOPER projekt - Centar za maslinarstvo u Mostaru, projekt digitalnih turističkih nomada u Hercegovini te veliki projekt izrade strategije turizma u BiH, gdje smo bili ključni partner USAID-a u Federaciji BiH. Za ukupan rad Komore kao gospodarske asocijacije od krucijalnog značaja su organiziranje i rad strukovnih udruga. Sektorske aktivnosti strukovnih udruga pratimo kroz sektore za ekonomske analize i statistiku, sektor za industriju, sektor za financijsko poslovanje i poslove osiguranja, sektor energetike, sektor za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo, sektor za poljoprivredu, prehrambenu i duhansku industriju i vodoprivredu, sektor za promet, komunikacije i skladištenje, sektor za građevinarstvo, industrije građevnog materijala i komunalne djelatnosti, sektor za šumarstvo, preradu drva i grafičku industriju. Mi smo posvećeni ne samo uspješnom poslovanju već i dugoročnom stvaranju kako perspektiva tako i trajnih vrijednosti za budućnost.
Večernji list: Koliki je značaj Plana rasta EU-a za zemlje zapadnog Balkana u smislu osnaživanja domaćeg gospodarstva?
- Plan rasta EU-a za zemlje zapadnog Balkana prvenstveno je orijentiran prema provođenju reformi, a u sklopu toga i izgradnji sustava koji je usmjeren jačanju institucija i kreiranju zakonodavnog okvira koji treba djelovati poticajno na razvoj i rast gospodarstva svake pojedine države. U tom kontekstu zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, trebaju pojedinačnim naporima provoditi reforme te biti usmjerene na jačanje i stabilizaciju regionalne suradnje u cilju poticanja veće mobilnosti unutar regije te ostvarivanja boljih rezultata i u gospodarstvu i međusobnoj ekonomskoj razmjeni. Plan rasta temelji se na sedam stupova: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje radnika i usluga, pristup jedinstvenom eurotržištu, poboljšanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskog tržišta, jedinstveno digitalno tržište, integracija u industrijske lance nabave. Ukupna financijska vrijednost plana je 6 milijardi eura, od čega se 2 milijarde eura odnose na grantove, a 4 milijarde na povoljne kreditne aranžmane. Plan rasta EU-a poticaj je za proširenje i brže pristupanje EU te poticaj k poboljšanju konkurentnosti i razvoju gospodarstva te usklađivanju s vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU-a, sve u cilju ostvarivanja budućeg članstva u EU i lakše integracije zemalja u jedinstveno tržište EU-a.
Večernji list: Mnogo je događaja fokusiranih na umrežavanje i uvezivanje; ponekad se stječe dojam da je poslovna zajednica u svojevrsnom zamoru, a da ipak izostaju strateški važni koraci – politike, okviri. Kako vi to procjenjujete?
- Tijekom 25 godina postojanja bili smo organizator brojnih poslovnih susreta, okruglih stolova, konferencija, B2B događanja, posjeta međunarodnim i domaćim sajmovima i imamo odlične rezultate, kao i jako zadovoljne sudionike, što dovoljno govori o ozbiljnosti i profesionalnosti kojima mi u Komori pristupamo tome.
Poboljšanje poslovnog okružja, olakšanje poslovanja i bolji poslovni ambijent upravo su ciljevi za koje se zalaže GK FBiH. Komora je članica Vijeća za strane investitore BiH. Putem udruga koje su naš sastavni dio upućujemo inicijative, sudjelujemo kao aktivni članovi radnih skupina te na visokoj razini transparentno i odgovorno komuniciramo s Vladom Federacije BiH, naravno, sve u cilju stvaranje što boljeg poslovnog okružja. Kada su u pitanju strategije, razvojne politike i planovi, ponosni smo na svoje sudjelovanje i uključenost u njihovo formiranje i donošenje na adekvatan i transparentan način, u danim zakonskim okvirima. Ono čime bismo se posebno pohvalili su Strategija razvoja turizma Federacije BiH, kao i Strategija borbe protiv korupcije BiH, gdje smo kao jedan od ključnih aktera uspjeli inkorporirati svoje znanje, kao i zahtjeve poslovne zajednice u formirane strateške smjerove, ciljeve i aktivnosti. Trenutačno sudjelujemo u izradi Strategije razvoja trgovine Federacije te smo član nekoliko radnih skupina Vlade Federacije za izradu novih zakona i podzakonskih akata. Naravno, u Bosni i Hercegovini još je puno područja i ključnih djelatnosti za koje još nije razvijen strateški okvir djelovanja, ali ostajemo optimisti i nadamo se da ćemo doprinijeti i njihovu razvoju.
Večernji list: Koje su ključne odrednice novoga projekta “Ja BIH naše”?
- Bili smo svjedoci u kriznim razdobljima, kada redoviti lanci opskrbe popucaju, kada se države i tržišta zatvore, što znači domaći proizvod, odnosno domaća proizvodnja. Jedna od komorskih zadaća jest i promocija gospodarstva BiH u zemlji i inozemstvu kroz kontinuirane promotivne aktivnosti. Dugi niz godina Komora provodi aktivnosti koje su pomogle da domaći proizvodi, usluge i kompanije budu prepoznati kako na domaćem tržištu tako i izvan granica Bosne i Hercegovine. U 2021. godini realizirana je akcija “Kupujmo domaće - gradimo BiH” i “Kupujmo domaće - posjećujmo lokalno”. U svih deset županija u FBiH vođene su izložbeno-promotivno-prodajne aktivnosti sa štandovima i prospektnim materijalima. Partneri su bili županijske komore, trgovački lanci i gospodarstvenici. Akcija je trajala mjesec dana i odnosila se na nekoliko sektora: metal, plastika, drvo, prehrana i piće, tekstil, poljoprivreda, kozmetika i farmacija, turizam, elektro i IT. Međutim, provodeći tu kampanju primijetili smo brojne nedostatke. Stoga smo odlučili krenuti u sasvim novi projekt sa, naravno, istim ciljem. Na zahtjev Gospodarske komore FBiH Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine izdao je ispravu o žigu “Bh. kvaliteta” i “Izvorno domaće” Gospodarskoj komori Federacije BiH, čime su se stekli uvjeti za pokretanje sasvim novih aktivnosti na zaštiti kvalitetnih i izvornih domaćih proizvoda.
Jedan od projekata za koji smo napravili sve pripremne radnje jest Podrška gospodarskim subjektima za uvođenje oznake “Bh. kvaliteta” i “Izvorno domaće” koji će se odvijati kroz kampanju “Ja BIH naše”. Vizualni identitet kampanje zaštićen je kao autorsko pravo Komore u Institutu za intelektualno vlasništvo. Gospodarska komora FBiH donijela je Pravilnik o znakovima vizualnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga – “BH kvaliteta” (BH Quality) i “Izvorno domaće” (BH Creation). Znakovi “Bh. kvaliteta” i “Izvorno domaće” namijenjeni su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete bosanskohercegovačkih proizvoda, proizvodnih tehnologija i usluga, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije. Pravo uporabe znaka “Bh kvaliteta” dodjeljivat će se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su proizvedeni na području Bosne i Hercegovine, odnosno uslugama koje se pružaju na području BiH. Pravo uporabe znaka “Izvorno domaće” dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini “Bh. kvalitete”, a nastali su kao rezultat bh. tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. U ovu svrhu već smo krenuli s aktivnostima formiranja granskih povjerenstava i Vijeća za vizualno označavanje. Da bi se kod domaćih potrošača stvorilo povjerenje o kvaliteti domaćih proizvoda i da bi se olakšao prodor na inozemna tržišta, potrebno je domaćim kompanijama pomoći da dobiju žigove, tj. potvrde o kvaliteti svojih proizvoda. Ovaj projekt prepoznala je aktualna Vlada FBiH te ga je i kroz Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta financijski podržala.
