Nebriga države za mlade, koruptivno okruženje, loša ekonomska i politička situacija… - samo su neki od razloga zbog kojih BiH postaje zemlja iseljavanja. Doda li se broju iseljenih veći broj umrlih od broja rođenih, jasno je kako BiH na godišnjoj razini gubi stotine tisuća stanovnika.
Porazni podaci
Kako pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku, u gotovo svim županijama u razdoblju od 2013. do 2022. kontinuirano je padao broj stanovnika. Tako je, ustvrdili su statističari ovog entitetskog zavoda, FBiH od 2013. do sredine 2022. godine izgubila čak 62.285 stanovnika. Godine 2013. imala je 2,219.131, a danas 2,156.846 stanovnika. Statističari FZS-a su na temelju prikupljenih informacija došli do podatka da je samo jedna od ukupno 10 županija u FBiH zabilježila rast broja stanovnika. Riječ je o Sarajevskoj županiji u kojoj je u promatranom razdoblju evidentirano 6509 stanovnika više. Kako pokazuju precizni podaci, ova županija je 2013. godine, kada su prezentirani rezultati provedenoga popisa stanovništva, imala 413.034 stanovnika, a sredinom 2022. 419.543 stanovnika. Unsko-sanska županija je, što zbog iseljavanja, što zbog većeg broja umrlih, ostala bez 10.991 stanovnika. U 2013. godini ova županija imala je 273.268, a danas ima 262.277 stanovnika. Posavska županija je, prema službenim statistikama, ostala bez 3543 stanovnika. Broj od 43.561 stanovnika pao je na 40.018. Tuzlanska, treća od ukupno 10 županija, osiromašila je za 12.904 stanovnika. U stopu je, prema padu broja stanovnika, prati i Zeničko-dobojska županija koja je od 2013. do sredine 2022. ostala bez 12.417 osoba koje su nekada naseljavale to područje. S 23.767 iz 2013. na 22.011 u ovoj godini pao je broj stanovnika i u Bosansko-podrinjskoj županiji, a oduzimajući brojke, dolazimo do 1756 osoba manje.
Vrijeme za mjere
Dvanaest lokalnih zajednica Srednjobosanske županije 2013. naseljavalo je nešto više od devet tisuća stanovnika u odnosu na 2022., pokazuju podaci. Tijekom ove godine ova županija imala je 245.633 stanovnika, a deset godina ranije, kada su objavljeni rezultati popisa stanovništva, 254.734 stanovnika. Sličan "manjak" evidentiran je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Devet lokalnih zajednica, koliko ih pripada teritoriju ove županije, danas ima 9063 stanovnika manje nego 2013. godine. Kako je prikazano, broj muškaraca i žena je s 222.190 (koliko je imala prije 10 godina) danas smanjen na 213.127 stanovnika. Nešto više od 2500 muškaraca i žena manje je i u Zapadnohercegovačkoj županiji u desetogodišnjem razdoblju. Deseta i teritorijalno najveća od ukupno deset županija, jednako kao i ostalih osam, ne može se pohvaliti pozitivnom statistikom. Gradovi i općine ove županije bilježe minus od 6456 stanovnika. Promatrajući spolnu strukturu stanovništva, u samo tri županije muškaraca je više nego žena, i to u Srednjobosanskoj, Posavskoj, Zapadnohercegovačkoj, dok je u ostalih šest županija više žena. Na konstantan pad broja stanovnika i katastrofalnu demografsku sliku BiH konstantno se upozorava, navodeći kako će demografski kolaps sigurno biti neizbježan ako se postojeći trendovi nastave i pozivajući na nužno poduzimanje mjera.
