Unatoč još uvijek brojnim izazovima koji opterećuju bh. gospodarstvo uslijed smanjene ekonomske aktivnosti u okružju, a što je pak posljedica borbe protiv inflacijskih kretanja, čini se da domaća poslovna zajednica pronalazi način kako uvećati obujam poslovanja, piše Večernji list BiH.
Ostvaren napredak
Dokaz tome su brojke s kraja lipnja koje u kontekstu Federacije ukazuju na respektabilan porast broja zaposlenih u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naime, podaci Porezne uprave Federacije pokazuju kako je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. lipnja 2024. godine bio 549.119, a u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. lipnja 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.840, ovaj broj je veći za 6279. Znatan skok ostvaren je i u odnosu na kraj svibnja tekuće godine, i to za 936. Analizirajući podatke vidljivo je kako je u osam od deset županija u Federaciji došlo do porasta broja zaposlenih u odnosu na kraj lipnja prošle godine, što je posebno izraženo u Sarajevskoj i Tuzlanskoj županiji, u kojima je došlo do porasta za 2944 odnosno 1178 novih zaposlenih. A gledajući omjer rasta broja zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika, pa tako i onih radno aktivnih, valja navesti i znatan rast u Zapadnohercegovačkoj (560), kao i Hercegovačko-neretvanskoj županiji (986).
U kontekstu apsolutnih brojki na prvom mjestu je Sarajevska županija sa 149.670 zaposlenih, slijedi Tuzlanska sa 105.181, a nakon nje Zeničko-dobojska s 87.768 zaposlenih osoba po mjestu prebivališta zaposlenika. Na četvrtom mjestu je Hercegovačko-neretvanska županija s 57.051 zaposlenim, peto drži Srednjobosanska s 52.267, a nakon nje na popisu se nalazi Unsko-sanska županija s 39.890 zaposlenih. U Zapadnohercegovačkoj županiji je 22.625 zaposlenih osoba, slijedi Hercegbosanska s 11.880, Bosansko-podrinjska sa 7460 te Posavska s 5910 zaposlenih osoba.
Porast broja zaposlenih u Federaciji BiH tumači se s jedne strane činjenicom da je domaće gospodarstvo pokazalo respektabilnu razinu izdržljivosti na vanjske poremećaje, dok s druge treba uzeti u obzir programe koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje, a koji su se pokazali kao pun pogodak u nizu oblasti, od sufinanciranja zapošljavanja, preko obuke pa do potpore u segmentu poljoprivrede. Upravni odbor Federalnog zavoda za zapošljavanje početkom godine donio je odluke o usvajanju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke za 2024. godinu. Usvojeni su Program sufinanciranja zapošljavanja, Program sufinanciranja samozapošljavanja Start up, Program sufinanciranja Start up – Druga prilika, Program sufinanciranja zajedničkih projekata s drugim pravnim subjektima, Program sufinanciranja zapošljavanja – Služba u suradnji s poslodavcima, Program Obuka i rad kod poznatog poslodavca, program Obuka za tržište rada te Program sufinanciranja samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede. Ravnateljica tog zavoda Helena Lončar je, govoreći o planovima za ovu godinu, kazala kako je planirano 85 milijuna KM za programe zapošljavanja, što bi trebalo biti dovoljno da se programima obuhvati oko 12.000 nezaposlenih.
Potrebe na tržištu rada
Zanimljivo je analizirati i potrebe poslodavaca koji su u većini iskazali potrebu za novim zapošljavanjima u ovoj godini, što pak upućuje na činjenicu da nas u mjesecima koji dolaze očekuje nastavak postupnog oporavka domaćeg gospodarstva, a što se pak uklapa i u procjene međunarodnih financijskih institucija, poput MMF-a, koji je za ovu godinu prognozirao rast BDP-a za 2,5 posto. Na osnovi istraživanja tržišta rada koje je proveo Federalni zavod za zapošljavanje od ukupno 1248 anketiranih, 781 poslodavac (63%) je iskazao potrebu za zapošljavanjem 4760 novih radnika u 2024. godini, uglavnom zbog očekivanog povećanja obujma poslovanja. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u idućoj godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (42%), zatim trgovini (17%), građevinarstvu (13%), ugostiteljstvu (11%) itd. Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III. stupnja (KV), i to 64%. Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme IV. stupnja (SSS) - 19% te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 6,8%. •
