I dok su se neke županije same izborile s pronatalnom politikom, poput BPŽ-a koji za treće i četvrto dijete majkama isplaćuje 240 KM mjesečno do djetetova punoljetstva, na razini entiteta pitanje rodiljskih naknada nije riješeno. Prema Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, problem je u samom zakonu i reformama koje su popraćene brojnim problemima.
Nužna reforma
- Reforme u oblasti zaštite obitelji s djecom, imajući u vidu da je financiranje prava obitelji s djecom po važećem zakonu popraćeno ozbiljnim poteškoćama i od toga da je zaštita obitelji s djecom od posebnog društvenog interesa u cilju osiguranja približno jednakih uvjeta za zdrav i pravilan razvoj djece i pružanje pomoći u realizaciji reproduktivne funkcije obitelji, evidentno idu u smjeru osiguravanja financijskih sredstava za provedbu određenih propisom utvrđenih prava s razine FBiH, kazao nam je federalni ministar rada i socijalne politike Milan Mandilović. Dodao je kako je ovo ministarstvo pokrenulo aktivnosti na izradi novog propisa kojim će se nastojati regulirati temeljna prava iz oblasti zaštite obitelji s djecom i otkloniti uočeni nedostaci koji se odnose prvenstveno na osiguranje dostupnosti i ujednačenosti osnovnih prava i omogućavanja uvećanih iznosa dodataka na djecu za svako treće i sljedeće dijete, te da ostvarivanje istog nije uvjetovano imovinskim konsenzusom. - Formirana je radna skupina koja bi u idućem razdoblju trebala izraditi javnu politiku o zaštiti obitelji i djece u FBiH, kao i poseban zakon o zaštiti obitelji i djece u FBiH koji će se jednim dijelom doticati i rodiljskih naknada, kazao je Mandilović. Kazao nam je i kako su u radnu skupinu imenovani predstavnici deset resornih županijskih ministarstava, kao i predstavnici nekoliko nevladinih organizacija. - Trenutačno je u tijeku izrada procjene fiskalnih učinaka javnom politikom predloženih opcija na temelju kojih će se moći precizirati izvori financiranja svih prava iz ove oblasti, uključujući i rodiljske naknade, kazao je Mandilović.
Bez potpore
Na pitanje prijedloga za osnivanje javnog fonda za dječju zaštitu Federacije BiH, kazao nam je kako je njihov prijedlog i ranije upućivan nadležnim instancama, ali je odbijen. Tada im je odgovoreno kako uvođenje novih stopa doprinosa za dječju zaštitu nije u skladu s definiranim strateškim ciljevima Vlade Federacije, u smislu stvaranja povoljnijeg gospodarskog ambijenta i rasterećenja gospodarstva u pravcu smanjenja doprinosa na bruto plaće jer predstavlja dodatno opterećenje za poslodavce. Međutim, iz Federalnog ministarstva rada su nam kazali kako od inicijative neće odustati te da traže nove načine financiranja.
