Osnivanjem Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i njegovom uspostavom u 2010. godini uspostavljena je osnova za stabilan izvor sredstava za financiranje programa i projekata te sličnih aktivnosti u području zaštite okoliša. Osnovni cilj Fonda za zaštitu okoliša FBiH je, u skladu sa Zakonom o Fondu, nastaviti prikupljati sredstva od propisanih naknada za financiranje projekata i sličnih aktivnosti iz područja očuvanja te zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša. Direktor Fonda Slađan Bevanda u intervjuu za Večernji list govori o važnim temama koje se tiču svih žitelja Federacije BiH te ističe kako Fond aktivno provodi programe i projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a među njima je i važan proces poticaja reciklerima 4 vrste otpada. U kontekstu bliske budućnosti uputio je na strategiju zaštite okoliša od 2022. do 2032., a koja donosi suočavanje s brojnim izazovima te nudi perspektive održivosti kada je riječ o temama poput postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, o centrima za upravljanje otpadom, pročišćavanju otpadnih voda...
Večernji list: Nedavno su objavljeni detalji pomoći Europske unije za energetsku učinkovitost u tvrtkama, kao i stambenim objektima žitelja. Možete li se osvrnuti na značaj takvog načina potpore u smislu podizanja učinkovitosti, ali i ekoloških standarda?
- Paket proračunske potpore Europske unije za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize i poticanja energetske tranzicije osigurao je sredstva u obliku bespovratne pomoći ranjivim kućanstvima i gospodarstvu na zapadnom Balkanu, na koju je u pripadajućem iznosu BiH ostvarila pravo akcijskim planom koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.
Za potrebe provedbe ovog akcijskog plana, gdje je jedna od komponenti upravo pomoć građanima i gospodarstvu u energetskoj tranziciji, Vlada FBiH donijela je odluku o usvajanju progrâma utroška sredstava kroz koje je jasno definirala kriterije za njihovu raspodjelu, a predviđeni način dodjele sredstava je putem javnih poziva, za čiju je provedbu nadležan Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Za oba poziva (kućanstvima i MMSP) predviđeni su proračuni u iznosu od po oko 13 milijuna KM, sa zadanim indikatorima učinaka, i to minimalno 264 poduzeća i minimalno 2600 kućanstava kao krajnjih korisnika sredstava. Važno je istaknuti da je u kontekstu plasmana EU sredstava on prvi put povjeren domaćoj instituciji. Uz činjenicu da je i Fond prvi put otvoren prema fizičkim osobama/građanima te da se prvi put cjelokupan proces podnošenja prijava i njihove evaluacije vrši elektronički (putem namjenskog e-portala), plasman pomoći iz EU proračunskih sredstava predstavlja veliki izazov te ujedno i veliku odgovornost. Po otvorenim javnim pozivima, u vrlo kratkom roku zaprimljen je izrazito veliki broj zahtjeva, osobito kada govorimo o kućanstvima (stambenom sektoru), čime su u svakom smislu nadmašena sva očekivanja.
Ovaj oblik pomoći u financiranju mjera energetske učinkovitosti bespovratnim sredstvima u iznosu od maksimalno 50% predstavlja vrlo prihvatljiv i poželjan model financiranja s gledišta krajnjeg korisnika. Ako se tome pridoda činjenica da su javnim pozivima propisani i minimalni tehnički uvjeti koje mora ispuniti svaka mjera EE koju se planira provesti, dolazi se do željenog cilja, a to je da se na strani korisnika osiguravaju maksimalne prednosti (i financijske i okolišne i socijalne). O stvarnim prednostima i rezultatima provedenih programa znat će se tek po njihovu okončanju, o čemu će se, zasigurno, tada više i govoriti.
Potrebno je i istaknuti da Fond, svjestan neraskidive veze okoliša i energije te svjestan svih blagodati EE u širem smislu, shodno sredstvima kojima raspolože, a koja se mogu koristiti za tu namjenu - s obzirom na to da ne postoje namjenske naknade za EE - svojim redovitim javnim natječajima svake godine podržava projekte povećanja EE. Uvjereni smo kako će u razdoblju koje je pred nama sredstva namijenjena sufinanciranju projekata u ovoj oblasti, ponajprije zahvaljujući suradnji i afirmativnom stavu resora (okoliš i energija), biti i značajnija, osobito imajući u vidu i obveze koje BiH preuzima donošenjem nacionalnih planova kojima se upravo definiraju ciljevi uštede u potrošnji energije.
Večernji list: Nedavno su prvi put potpisani ugovori s prikupljačima i reciklerima četiriju vrsta otpada. O čemu je riječ?
- Riječ je o provođenju uredbe o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uvjetima za dodjelu poticajnih sredstava (Službene novine Federacije BiH, broj: 59/21), kojom je definirano da iz 30% prikupljenih naknada jedan dio (70%) Fond stavlja na raspolaganje javnim natječajem prikupljačima i reciklerima 4 vrste otpada: otpadnih guma, akumulatora i baterija, ulja i otpadnih vozila. Sredstva se dodjeljuju u obliku poticaja, a prema dokazano prikupljenim i recikliranim količinama tih vrsta otpada. Fond je u 2023. godini uredno proveo ovaj natječaj, ugovori su potpisani, poticaji su dodijeljeni te se očekuje intenziviranje aktivnosti prikupljanja i recikliranja jer će se ovakva aktivnost provoditi svake godine. Također, s obzirom na to da Fond prosljeđuje 70% prikupljenih naknada županijama, koje, prema uredbi, imaju također obvezu dodjeljivati poticaje, nadamo se da će i sve županije kojima su raspoređena sredstva obaviti propisane aktivnosti te da će prikupljači i recikleri moći računati na podršku i s te strane. U svakom slučaju, poticanje aktivnosti prikupljanja i reciklaže trebalo bi rezultirati povećanjem recikliranih količina navedenih vrsta otpada, a koje onda neće završiti u prirodi niti će opterećivati deponije komunalnog otpada.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na ostale projekte koji su u fokusu rada Fonda za zaštitu okoliša?
- Fond, u skladu sa Zakonom o Fondu, a, prvenstveno, kao financijska institucija, svake godine prikupljena sredstva stavlja na raspolaganje javnom sektoru, ali i gospodarskim društvima te udrugama javnim natječajem, i to za sve oblasti zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Još od početka godine u tijeku je potpisivanje ugovora za odobrena sredstva za različite projekte u oblastima zaštite voda, zaštite prirode, remedijacije zemljišta, smanjenja onečišćenja u gradovima, gdje je visoka gustoća naseljenosti i gradnje, ali i podršku lokalnim zajednicama u rješavanju ključnih okolišnih problema, i to prvenstveno onečišćenja voda i zaštite izvorišta, te projektima upravljanja otpadom, zaštite zraka, kontrole kvalitete zraka i provođenja mjera energetske učinkovitosti u javnom, stambenom sektoru i industriji te elektromobilnosti poticanjem gradnje punionica za električne automobile. Fond transparentno objavljuje korisnike i nazive projekata te dodijeljena sredstva na mrežnoj stranici te se i za 2023. godinu mogu vidjeti svi podržani projekti, njih 271.
Večernji list: Kakvi su planovi u kontekstu aktivnosti za ovu godinu?
- U ovoj će se godini, prema usvojenom programu rada i financijskom planu, ponovno raspisati javni natječaji za dodjelu sredstava za programe i projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, kao i javni natječaj za dodjelu poticaja za četiri vrste otpada. Uz to, radit će se intenzivno na urednom provođenju programa EU pomoći za poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru, ali i za mikro, mala i srednja poduzeća te se očekuje završetak svih aktivnosti do listopada ove godine. Također, Fond intenzivno radi na uspostavljanju, vođenju i unaprjeđenju informacijskih sustava u oblasti okoliša i energetske učinkovitosti za FBiH. U tom smislu planirano je daljnje unaprjeđenje informacijskog sustava upravljanja otpadom, zaštite prirode, klimatskih promjena i energetske učinkovitosti FBiH, ali i rad na preuzimanju i vođenju registra KGH uređaja koji je financiran i kreiran pod vodstvom i u suradnji s UNDP-jem. Pred nama je i izazov izrade okolišnog geoportala, što je vrlo zahtjevno i u stručnom, ali i financijskom te organizacijskom pogledu te će se intenzivirati suradnja s agencijama u susjednim zemljama, ali i šire u EU. Fond će, kao i do sada, uložiti veliki trud kako bi i ovaj izazov uspješno svladao, kao i prethodno navedene. Također, prilika je da se apelira i na medije da podižu svijest javnosti o važnosti sudjelovanja u ovim procesima jer postoje još uvijek i javne institucije te gospodarski subjekti koji ignoriraju važnost urednog prikupljanja i vođenja podataka u cilju što boljeg planiranja i ulaganja, ali i izvještavanja prema EU, što je preduvjet za ozbiljno razumijevanje naše zemlje, ali i za povlačenje sredstava. Fond za zaštitu okoliša FBiH nastavit će raditi poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Fonda i internim aktima.
Večernji list: Gdje su danas najveći izazovi kada govorimo o zaštiti okoliša u Federaciji BiH?
- Najveći problemi u okolišu su manje-više poznati, a to su onečišćenje vodotoka, onečišćenje zraka u velikim gradovima, što uslijed prometa, industrije ili malih/nekontroliranih ložišta, neracionalno raspolaganje resursima (vodom, energijom, zemljištem, šumama), deponiji i lutanje u pogledu upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom itd. Neki od važnih elemenata već su spomenuti, a odnose se na aktivno sudjelovanje svih subjekata u vođenju i unosu podataka u informacijske sustave te općenito poštivanje propisa. Još uvijek je veliki problem što se kod nas ne nastoji provoditi propise, nego obilaziti. U tom smislu veliki je problem nedovoljne kapacitiranosti inspekcija te nepostojanje procedura za koordinirano djelovanje inspekcija u svim smjerovima (koordinacija različitih inspekcija - okolišne i tržišne, npr., te koordinacija federalne i županijske te općinske inspekcije). Rješavanje navedenih problema podrazumijeva raspolaganje stručnim kadrovima na svim razinama (čega je sve manje), dobro planiranje, kapacitiranost za pripremu projekata kojima će se moći povući i sredstva EU-a jer riječ je o jako velikim ulaganjima i financijskim sredstvima koja nećemo moći sami osigurati. Samo kada se spomenu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, centri za upravljanje otpadom ili postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, korištenje obnovljivih izvora energije..., očigledno je kako je riječ o zahtjevnim projektima. U strategiji zaštite okoliša od 2022. do 2032. istaknute su sve navedene teme, predloženi putevi i mjere te procijenjena sredstva potrebna za njezinu provedbu, koja iznose oko 12 milijardi KM, od čega se domaćim sredstvima može pokriti tek oko 12%, dok se računa na međunarodne i EU donacije - oko 61% te kreditna sredstva - oko 27%.
Večernji list: Kako će se FBiH, ali i BiH, morati suočiti s problematikom učinkovitog upravljanja otpadom?
- Kao što je već rečeno, imamo novu strategiju zaštite okoliša od 2022. do 2032. i za razinu BiH, ali i za FBiH, kroz koju su obrađene oblasti upravljanja vodama, otpadom, bioraznolikost, zrak, klimatske promjene i energija, kemijska sigurnost i buka, održivo upravljanje resursima i upravljanje okolišem te dane smjernice, planske aktivnosti za razdoblje od deset godina i procjena vrijednosti, odnosno potrebnih financijskih ulaganja. Uz strategiju, detaljne smjernice u pogledu upravljanja otpadom dat će novi federalni plan upravljanja otpadom, čiju je izradu pokrenulo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Isto ministarstvo pokreće i izradu novog Zakona o upravljanju otpadom, od kojeg se očekuju preciznije i inovirane smjernice za postupanje svim kategorijama otpada, a osobito komunalnim i industrijskim otpadom. Strateški cilj je smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala, a što treba rezultirati smanjenjem količina otpada koje završavaju na deponijima. S obzirom na to da su u posljednjim godinama učinjeni značajni pozitivni pomaci kada je u pitanju upravljanje posebnim kategorijama otpada (ambalažom te električnim i elektroničkim otpadom upravlja se posredstvom operatora sustava, a po načelu produljene odgovornosti uvoznika i proizvođača), u sljedećim godinama vjerojatno će se fokusirati na teška pitanja upravljanja komunalnim otpadom, pitanjima deponija, njihova zatvaranja, gradnje centara za upravljanje otpadom s pratećim objektima. Fond i dalje planira javnim natječajima podržavati gradnju reciklažnih dvorišta, infrastrukture za razvrstavanje otpada na mjestu nastanka te jačanje gospodarstva koje se bavi poslovima reciklaže, odnosno iskorištavanja otpada kao sirovine ili goriva. Još uvijek se ne razmišlja na način da su deponiji veliki zagađivač okoliša, da se za odlaganje na njima treba propisati okolišna naknada, da svaki deponij mora imati rok trajanja, nakon čega se mora propisno zatvoriti, da bi trebalo ograničiti količinu otpada koja se može odložiti na deponiju tijekom jedne godine te da svako njezino prekoračenje treba podlijegati posebnim novčanim kaznama/naknadama i sl. Dakle, planovi i regulativa najprije, a zatim podizanje znanja i svijesti javnosti te politike da se ova pitanja moraju zajednički rješavati i na kraju pitanja financiranja.
Večernji list: Postoje li ideje o sortirnicama, kompostanama ili dobivanju goriva od otpada?
- Ne samo da postoje ideje nego su i do sada takvi objekti bili dijelovi federalnog plana upravljanja otpadom. Jačanje kompletne infrastrukture koja omogućava razvrstavanje i korištenje otpada kao sirovine ili goriva svakako je prioritetni cilj, a u skladu s poznatom hijerarhijom u upravljanju otpadom, gdje je prevencija i reciklaža u samom vrhu preporučenog djelovanja. To znači da je ključni dio ove problematike rad sa stanovništvom i gospodarstvom u cilju smanjenja samog nastanka otpada, a što se postiže promjenom životnih navika, ali i u proizvodnji, pakiranju i distribuciji proizvoda. Ono što je drugi krupan korak je gradnja infrastrukture koja omogućava odvajanje otpada te korištenje komponenti iz otpada. U tu vrstu infrastrukture ubraja se i gradnja sortirnica, reciklažnih dvorišta, kompostana. Reciklažno dvorište je zona za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenog otpada, prije njegove predaje na daljnju obradu reciklerima. Sortirnice se grade za miješani komunalni otpad, a predstavljaju postrojenja čija je osnovna funkcija izdvojiti reciklažne sirovine iz miješanog komunalnog otpada te da se tako produlji vijek trajanja odlagališta otpada smanjenjem količina za finalno odlaganje. Kompostiranje podrazumijeva prikupljanje organskog otpada, kao što su ostaci hrane i otpad iz vrtova, te njegovo odlaganje pod uvjetima koji omogućavaju prirodnu razgradnju otpada. Nastali kompost potom se može upotrijebiti za parkove, vrtove i sl. Ovakvi objekti grade se i kod nas, ali nedovoljnom dinamikom koja bi pratila stvarne potrebe. Može se reći da se u idućim godinama očekuje značajnije ulaganje u ovakve objekte. Što se tiče pogona za dobivanje goriva iz otpada, može se reći da kod nas postoje pogoni koji se bave dobivanjem goriva iz posebnih kategorija otpada, ali ne i iz komunalnog otpada još uvijek. Tu je riječ o pogonima koji koriste određene vrste otpada koje posjeduju određenu kaloričnu vrijednost te koji se onda plasira prema dvjema cementarama kod nas (Lukavac i Kakanj) koje imaju mogućnost korištenja otpada kao goriva. Tu je, naravno, riječ o određenim zahtjevima koje ovo gorivo mora zadovoljiti kako bi bilo prihvatljivo cementarama, ali i ograničenjima koja one imaju u skladu sa svojim kapacitetima, tehnološkim postupkom te okolišnim dozvolama. Pitanja eventualne energane koja bi koristila gorivo iz otpada nešto je što se mora razmotriti kroz federalni plan upravljanja otpadom, ali i kroz političke odluke te stručne studije koje moraju dati kvalitetne odgovore.
Večernji list: U kojoj je mjeri značajna suradnja koju Fond razvija s Europskom unijom, kao i zemljama okruženja?
- Iznimno nam je važan proces kojim osnažujemo suradnju s Europskom unijom i njezinim članicama, a posebice sa susjednom Republikom Hrvatskom. Njihova iskustva su od iznimnog značaja za planiranje i realizaciju naših projektnih aktivnosti koje za cilj imaju podizanje standarda kada govorimo o zaštiti okoliša. Uskoro ćemo imati sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda, a tom prilikom ćemo se osvrnuti i na pozitivan primjer suradnje odnosno Regionalni odvodni sustav Komarna - Neum - Mljetski kanal.
