"Budi heroj svoga srca“ je slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji se svake godine u svijetu obilježava 29. rujna. Godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umre 17,7 milijuna ljudi, što je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 31 posto svih smrti u svijetu prouzročenih ovim bolestima. Više od tri milijuna umrlih su osobe mlađe od 60 godina.
- Bolesti srca i krvnih sudova (KVB) su desetljećima značajan dio vodećih uzroka obolijevanja i stanovništva Federacije BiH. Među faktorima rizika koji utječu na razvoj bolesti srca i krvnih sudova kod stanovništva Federacije BiH dominiraju konzumacija duhana, povišen krvni tlak, nepravilna prehrana te nedovoljna fizička aktivnost – kazala je prof. dr. Aida Ramić-Čatak, šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo FBiH i pomoćnica direktora za stručne poslove, piše Dnevni avaz.
U 2018. godini u Federaciji BiH, navodi dr. Ramić-Čatak, vodeći uzrok smrtnosti je bio akutni infarkt miokarda sa stopom 92,95 na 100.000 stanovnika, što predstavlja povećanje u usporedbi sa 2017. godinom, kada je vrijednost bila 86,5 na 100.000 stanovnika.
- Postoji veliki broj faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, koje dijelimo na nepromjenljive i promjenljive. Najvažniji nepromjenljivi faktori rizika na koje ne možemo utjecati su dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – rekla je dr. Ramić-Čatak.
Smrtnost od bolesti srca i krvnih žila kod muškaraca i žena raste s dobi i viša je kod muškaraca nego kod žena. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Rizičnim dobnim i spolnim grupama smatraju se muškarci iznad 45 godina, odnosno žene starije od 55 godina. Razvoj bolesti je ubrzan ako na osobu istodobno utječe više faktora rizika.
Prema procjenama SZO, bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju najveći uzrok opterećenja bolestima u svijetu. Prevencija, nadzor i tretman bolesti srca i krvnih sudova je od velikog javnozdravstvenog značenja. SZO procjenjuje da će u slučaju izostanka efikasnih intervencija do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati usljed bolesti srca i krvnih sudova.
