Što se živa u termometru spuštala niže proteklih dana, a već se može govoriti i tjedana, južnohercegovački poljoprivrednici su bivali sve zabrinutiji. Izvjesno je da će temperatura od -10 Celzijevih stupnjeva i niža, koliko je mjereno, ostaviti traga, piše Večernji list BiH. Kakve će posljedice biti u maslinarstvu, odnosno hoće li ih biti, pitali smo mr. sc. Miru Barbarića, stručnog savjetnika za mediteranske kulture Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara:
- Za očekivati je da će se iznimno niske temperature djelomično odraziti na stanje u maslinarstvu, ali situacija nije alarmantna. “Bum” u maslinarstvu, koji se dogodio potkraj prošlog desetljeća, prolaskom vremena, odnosno odrastanjem maslina, smanjio je i opasnost.
Masline ulaze u fazu zrelosti, čime se stvaraju veća otpornost i imunitet, pa će šok koji ide s niskim temperaturama biti prevladan.
Prihranjivanje
Apeliram na maslinare da u proljeće, kada se bude stvarao novi vegetativni dio biomase, u prihranjivanje koriste formulaciju folijarnih gnojiva, u omjeru tri ujednačena broja - fosfor, dušik i kalij, s naglaskom na kalij koji bi trebao doprinijeti otpornosti biljke i obavljanju što više fotosinteznih sustava unutar biljke. Izmrzle i slomljene grane, odnosno oštećene i promrzle dijelove, treba odrezati i obvezno spaliti jer su to pogodna mjesta za pojavljivanje bolesti i sklonište za kukce.
Barbarić ističe kako će reakcije maslinara uslijedit tek kad oštećenja budu vidljiva, a niske temperature dovest će i do određene sortne selekcije:
- Ta selekcija se dijelom već dogodila 2012. i 2013. godine, kada se vidjelo koji su dijelovi Hercegovine pogodni za maslinarstvo. Mislim da su ljudi prepoznali te mikrolokacije.
Jedna od okolnosti koje doprinose razvoju maslinarstva je da su rasadničari prešli na neke sorte prihvatljive za naše područje, poput hrvatskih sorti krvavica i sinjola koje su namijenjene za kontinentalne dijelove kojima pripadamo i mi kao submediteran, naglašava mr. sc. Barbarić.
- Krvavica se do sada nije spominjala?
- Vrijeme i iskustvo čine svoje, pa pojedini maslinari već je unose u svoje maslinike, sade je sporadično, a neki mladi maslinari planiraju njezinu monosortnu sadnju. Neki opet čekaju da vide kako će se ponašati na našem području, pa je za očekivati postupni ulazak krvavice i otpornijih sorti na naše područje, naglašava Barbarić.
Otpornost
Umjesto zaključka, moglo bi se reći kako je hladna zima 2012. godine maslinare, odnosno rasadničare, potaknula na razmišljanje o otpornijim sortama. Tom logikom, u hercegovačke još uvijek mlade maslinike, nakon istarskih sorti, za očekivati je prodor krvavice koja se uspješno nosi sa zimama u podvelebitskom kraju u okolici Skradina, kao i autohtone istarske sorte (ro)sinjola.
