Skoro dva i pol desetljeća prošla su od završetka prošlog rata u BiH, a u ovoj zemlji još se uvijek priča o obnovi kuća i povratku izbjeglica. Teme povratka i obnove kuća uglavnom se odnose na prostor Republike Srpske, dok se drugi prostori rijetko spominju u tome kontekstu. Zbog toga su i podaci za pojedine dijelove Federacije iznenađujući i pokazuju koliko je problem izbjeglica i dalje prisutan i u ovome entitetu. Plan rada Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a otkriva kako još tisuće osoba u ovoj županiji imaju status prognanika, samo se rijetko govori o tome problemu.
- U 2019. godini na području naše županije još uvijek je 1401 obitelj, odnosno 4293 osobe s priznatim statusom raseljene osobe, te Uprava ima obvezu obavljati poslove osiguranja pomoći i ostvarivanja prava, sukladno Zakonu o raseljenim osobama i povratnicima u FBiH i izbjeglicama iz BiH te odlukama Vlade HNŽ-a - navodi se u dokumentu. Dodaje se kako će Uprava aktivno sudjelovati i u zajedničkim projektima održivosti povratka udruživanjem sredstava s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, u cilju osiguranja što većih sredstava, a time i zadovoljavanja što više korisnika s područja HNŽ-a. I to nije kraj priče. Planira se i obnova porušenih domova raseljenih osoba kako bi se konačno stvorili uvjeti za njihov održivi povratak. - Na području HNŽ-a još uvijek je neobnovljeno 6670 stambenih jedinica. S tim u vezi, Uprava će sukladno raspoloživim sredstvima planiranim u proračunu HNŽ-a nastaviti s aktivnostima stvaranja uvjeta za povratak raseljenih osoba, kao i poboljšanja uvjetnosti stambenih jedinica povratnika dodjelom donacija u građevnom materijalu za rekonstrukciju stambenih jedinica (u vrijednosti do 3000 KM) - naglašeno je u planu rada spomenute institucije za ovu godinu. Inače, ova uprava skrbi o pet kolektivnih centara u kojima je smještena 71 obitelj, odnosno 149 osoba. Oni cijelo vrijeme žive u jako teškim uvjetima i sve je manje nade da će se ikada vratiti na područja s kojih su protjerani. Podatak kako je samo u HNŽ-u više od 4000 osoba u statusu prognanika samo je pokazatelj velikih posljedica ratnih razaranja i stradanja te izostanka političke i institucionalne volje da se ovi problemi riješe. Nažalost, još nema naznaka da će se državne institucije ubuduće ozbiljnije pozabaviti ovim problemom. •
