Uz upućivanje prigodne čestitke svim policajkama i policajcima u povodu blagdana svetog Mihovila, zaštitnika policije, ravnatelj Uprave policije MUP-a ZHŽ-a Ivan Brkić u intervjuu za Večernji list osvrnuo se na sigurnosnu situaciju u ovoj županiji, ali i položaj policajaca.
Večernji list: Policija ZHŽ-a obilježava svetog Mihovila, zaštitnika policije. U kakvom ozračju ga dočekuju vaši policajci?
- Prema mom mišljenju, u dobrom ozračju. Policijski službenici, državni službenici i namještenici MUP-a ZHŽ-a nemaju problem u ostvarivanju svojih prava iz radnog odnosa. Plaće su redovite te za bh. prilike zadovoljavajuće. Policajcima se uredno plaćaju rad praznikom i blagdanom, noćni rad i rad u drugoj smjeni, kao i svi prekovremeni te izvanredni sati, a uskoro se očekuje i potpisivanje kolektivnog ugovora. Upravo ovih dana policajci su dobili nove odore, a u tijeku je nabava zimske obuće. Ovih dana završava se natječaj za promaknuće kojim će više od 40 policijskih službenika biti promaknuto u viši čin. Svim policijskim službenicima otvorena su vrata za napredovanje u službi, sama ta činjenica djeluje poticajno i stvara dobro ozračje, a na svakome je svojim znanjem, radom te ponašanjem u službi i izvan nje dokazati da zaslužuje napredovanje.
Večernji list: U tijeku je natječaj za prijam 63 kadeta u činu policajca, nedavno je priveden kraju još jedan natječaj te na obuku treba krenuti 30 policajaca i 8 mlađih inspektora. Što je razlog prijma tolikog broja policajaca i jeste li zadovoljni dosadašnjom praksom prijma policijskih službenika?
- U tijeku je smjena generacija, tzv. ratna generacija policajaca odlazi u mirovinu. Uz to što nam već nedostaje znatan broj policijskih službenika, u ovoj je godini više njih otišlo ili će otići u sljedećoj godini u mirovinu, a tijekom 2024. godine više od 50 policijskih službenika MUP-a ZHŽ-a po sili zakona ide u mirovinu. Dakle, od ukupnog broja policijskih službenika, približno 25% njih će otići u mirovinu do kraja 2024. Ta činjenica svakako predstavlja izazov za Upravu policije, ali je ona i prilika da odabirom obrazovanih, čestitih i mladih policajki i policajaca izgradimo modernu policijsku organizaciju koja će biti učinkovitija od postojeće i koja će u većoj mjeri uživati povjerenje javnosti. Moram spomenuti činjenicu da su protekle godine dvojica mladih policajaca raskinula radni odnos s MUP-om ZHŽ-a zbog počinjenih više kaznenih djela izvan službe, jedan od njih nakon što je doveden u vezu sa zloupotrebama opojnih droga, a drugi nakon što je Hrvatska policija protiv njega podnijela kaznenu prijavu zbog teškoga kaznenog djela počinjenoga na području RH. Nedavno je jedan policijski službenik nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu zbog odavanja službene tajne pripadnicima organizirane kriminalne skupine, a protiv još trojice policijskih službenika podnijeli smo izvješća o počinjenom kaznenom djelu i pokrenuli stegovne postupke. Dakle, činjenica je da su se proteklih godina u naše redove uvukli pojedinci kojima nije mjesto u policiji.
Večernji list: Što s takvim pojedincima, kakve su vaše zakonske mogućnosti?
- Nažalost, zakonska rješenja kojima su uređena ta pitanja vrlo su loša. Protiv policijskih službenika osumnjičenih za izvršenje kaznenih djela podnijeli smo izvješće o počinjenom kaznenom djelu Županijskom tužiteljstvu. Suspendirali smo ih te su protiv njih pokrenuti stegovni postupci, ali su stavljeni u mirovanje do završetka kaznenih postupaka, a kazneni postupci znaju trajati godinama. Tako se, primjerice, policajac koji je nedavno osuđen na zatvorsku kaznu već dulje od četiri godine nalazi pod suspenzijom, prima 85% plaće i tako će biti do završetka stegovnog postupka, a stegovni postupak ne možemo završiti do okončanja kaznenog postupka jer je tako propisano odredbama Zakona o policijskim službenicima. Nezadovoljni takvim zakonskim rješenjima, kao i brojnim drugim odredbama Zakona o policijskim službenicima, formirali smo radno tijelo koje ima zadatak izraditi nacrt novoga zakona.
Večernji list: Kako biste ocijenili stanje sigurnosti u vašoj županiji? Mogu li se građani osjećati sigurno?
- Kada analiziramo parametre sigurnosti, kao što su broj kaznenih djela i stopa rasvijetljenosti, broj prometnih nesreća, broj smrtno stradalih osoba i broj teže ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, broj izvršenih prekršaja protiv javnog reda i mira itd., vidjet ćemo da su u posljednjih nekoliko godina ti parametri relativno stabilni. Ako gledamo samo statističke pokazatelje, sigurnosnu situaciju možemo ocijeniti zadovoljavajućom. Međutim, svjesni smo da na osjećaj sigurnosti građana negativno utječe nerasvijetljeno ubojstvo počinjeno u kolovozu prošle godine u Vojnićima kod Ljubuškog, kao i ubojstvo izvršeno u travnju u Kočerinu i dvostruko ubojstvo izvršeno u kolovozu u Gorici. Ubojstva u Kočerinu i Gorici su rasvijetljena, ali normalno je da tako teška kaznena djela izazovu uznemirenost i strah kod građana. Mogu obećati da će policija i više nego do sada poduzimati sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi prevenirala ona kaznena djela koja je moguće prevenirati te rasvijetlila počinjena kaznena djela. Međutim, uvijek trebamo imati na umu da je lanac jak onoliko koliko je jaka najslabija karika. A u lancu institucija čiji rad utječe na ukupnu sigurnosnu situaciju su sudovi, Tužiteljstvo, centri za socijalni rad, razne inspekcije i dr.
Večernji list: Često se upozorava na porast nasilja među maloljetnicima, ali i zloupotrebu droga. Kakvo je stanje u ZHŽ-u po tom pitanju?
- Istina je da je u porastu nasilje među djecom i maloljetnicima, ali ono se posebice ogleda u činjenici da je višestruko povećan prostor za taj oblik nasilja, tj. proširen je u tzv. virtualni svijet, društvene mreže kao što su Facebook,Tik-Tok, različite mobilne aplikacije i sl., što predstavlja veliki izazov za cijelu društvenu zajednicu. Uprava policije će u budućnosti više raditi na prevenciji te edukaciji djece u školama, njihovih roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesora kako bi se pravodobno upoznali s ovim oblikom nasilja te zajedno raditi na njegovu sprječavanju. Što se tiče zloupotreba opojnih droga u posljednje vrijeme, Uprava policije ostvarila je veći broj uspješnih akcija i dokumentirala veći broj izvršenih kaznenih djela.
Večernji list: Što su pokazali trendovi u vremenu koronavirusa, jesu li došli do izražaja neki oblici nasilja, kriminala?
- Pojedini kriminalisti, kriminolozi, novinari i stručnjaci drugih profila iznosili su pretpostavke da će pandemija COVID-19, s obzirom na mjere izolacije, dovesti do povećanja nasilja u obitelji. Ta hipoteza pokazala se pogrešnom, barem na primjeru ZHŽ-a. Govoreći o kaznenom djelu nasilja u obitelji, opisanom u čl. 222. Kaznenog zakona FBiH, veći broj kaznenih djela evidentiran je u pretpandemijskim godinama. Tako je, primjerice, u 2017. godini evidentirano 21 kazneno djelo, u 2018. godini 19 kaznenih djela, a u 2019. godini evidentirano je 16 kaznenih djela. U 2020., dakle u godini izbijanja pandemije, evidentirano je 12 kaznenih djela, a 2021. godini 11 kaznenih djela. Te brojeve ne možemo zanemariti, ali ih ipak uzimamo s određenom rezervom s obzirom na to da je kod obiteljskog nasilja velika tamna brojka kriminaliteta.
Večernji list: Kakva je situacija s migrantima, koliko oni koriste Hercegovinu, odnosno vašu županiju kako bi se dokopali Republike Hrvatske i dalje nastavili prema EU?
- Ilegalne migracije iz afričkih i azijskih zemalja, kojima svjedočimo posljednjih godina, jesu i humanitarno, ali su prvenstveno sigurnosno pitanje. U tom smislu ohrabrujuće je da su ti trendovi u opadanju. Izbjeglička kriza eksplodirala je 2018. godine, kada smo na području ZHŽ-a zatekli 865 ilegalnih migranata. Ta kriza svoju je kulminaciju dosegnula 2019. godine, kada smo na području ZHŽ-a zatekli 1049 ilegalnih migranata, a od tada te brojke opadaju. Godinu kasnije zatekli smo 277 ilegalnih migranata, 2021. godine 163, a u tekućoj godini zatekli smo 51 ilegalnog migranta. Ti brojevi ne smiju nas uspavati. Organizacija ilegalnih migracija dobro je uhodan biznis u kojem svoje prste imaju kriminalne organizacije. Ako dođe do novoga migrantskoga vala, moramo biti spremni zaštititi građane svoje županije u onoj mjeri u kojoj to jedan županijski MUP može učiniti.
