U Njemačkoj je krajem 2016. živjelo 172.560 osoba rođenih u BiH ili s barem jednim od roditelja koji je rođen kao državljanin BiH, pokazuju najnovije statistike o broju stranih državljana i osoba stranog porijekla s njemačkim državljanstvom.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Njemačke, od ukupnog broja 90.390 se odnosi na muškarce, a 82.170 na žene.
Ove statistike obuhvaćaju ne samo ljude s bh. državljanstvom, nego i bh. državljane koji u međuvremenu posjeduju i njemačku putovnicu ili čiji roditelji imaju korijene iz BiH, piše Radiosarajevo.ba.
Ako analiziramo statističke podatke, dolazimo do zanimljivih činjenica pa je tako s krajem 2016. godine u Njemačkoj živjelo 3.415 djece do pet godina iz BiH, dok je tinejdžera bilo oko 20.000.
Kad je riječ o stanovništvu čija je starosna dob između 20 i 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina. Umirovljenika iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetero je starije od 95 godina.
"Međutim, treba istaknuti da su ovo podaci kojima raspolažu njemačke institucije te da oni ne obuhvaćaju potpun broj, s obzirom na to da zasigurno ima i ljudi koji u Njemačkoj rade nacrno i koji se ne registriraju kod službenih institucija“ kaže za Radiosarajevo.ba Merhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
U prilog ovoj tezi idu i podaci do kojih je došla Unija za održivi povratak i integracije u BiH na osnovu svog istraživanja, a koji govore da je od 2013. godine približno 90.000 građana napustilo BiH, a samo prošle godine iz naše zemlje otišlo je 16.000 osoba.
"Među općinama u kojima je zabilježen najveći odlazak bh. građana, prednjači Sanski Most, koji je napustilo 7.113 građana, odnosno 2.335 obitelji koje su migrirale. Iz Zvornika je, prema podacima, otišlo 2.000 obitelji, odnosno 6.000 osoba, Brčko je napustilo 4.223 građana“, dodaje Zukić.
Također, zanimljivo je istaknuti da je stanovništvo iz bivše Jugoslavije druga grupa stranaca koji žive u Njemačkoj po brojnosti, odmah nakon stanovništva iz Turske, a vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije dogodio se u razdoblju od 1995. do 1996. godine.
