Sve su crkve blagoslovljene, a rijetke su posvećene. U tu odabranu i duhovno uzvišenu skupinu od ponedjeljka, 4. listopada, blagdana sv. Franje Asiškog, uvrstila se i nova crkva sv. Ante Padovanskog na Humcu u Ljubuškom, piše Večernji list BiH.
Veličanstven čin
Da bi se do toga došlo, bilo je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta, među kojima je i taj da crkva ima kameni oltar. Da su svi uvjeti zadovoljeni, svjedoči i to da je svetište sv. Ante u Padovi prihvatilo molbu samostana i župe Humac da se crkvi dodijele i daruju moći sv. Ante Padovanskog. Riječ je moćima prvog stupnja u kojima je dio tijela sv. Ante. Moći s dijelom tijela sv. Ante moguće su od 2008. kada je nakon sedam stoljeća njegov grob u kapelici del’Arca u padovanskoj bazilici otvoren i posmrtni ostaci premješteni u novi grob u kapelici sv. Jakova, u istoj bazilici. Malena škrinja s moćima sv. Ante ugrađena je u oltar u sklopu obreda posvećenja crkve. Veličanstveni i jedan od najljepših i najdojmljivijih činova i obreda u Katoličkoj crkvi u godini je kad se obilježava 35 godina od početka gradnje nove humačke crkve i 15 godina od kada se u nju uselilo i počelo slaviti mise i vršiti obrede. Vjernici iz župe i okolice shvatili su veličinu čina i događaja, crkva je bila puna, a isto tako i crkveno dvorište. Svetu misu predvodio je i crkvu posvetio mostarski biskup mons. Petar Palić u zajedništvu s više od 20 svećenika, među kojima su bili hercegovački provincijal fra Miljenko Šteko, gvardijan na Humcu fra Dario Dodig i humački župnik fra Ljubo Kurtović. Biskup Palić istaknuo je, između ostalog, dijelove i sadržaj obreda posvete crkve i njihovo značenje. - Zašto mi kršćani još uvijek posvećujemo svoje crkve i slavimo obljetnice posvete? Jedan bi od razloga mogao biti zato što je i sam Isus tako ozbiljno shvaćao crkvu, odnosno hram, odnosno sinagogu. Svoju javnu službu započeo je propovijedanjem u sinagogi u Kafarnaumu... Misu smo započeli škropljenjem crkve blagoslovljenom vodom, prisjećajući se svoga krštenja po kojemu smo postali članovi zajednice vjernika, žive Crkve, otajstvenog tijela Kristova. Nakon škropljenja koje simbolizira krštenje, čitanja Božje riječi i homilije, ujedinit ćemo se u ispovijedanju vjere moleći Vjerovanje, a zatim se moliti za ovu kamenu zgradu... Zatim dolazi potvrda, odnosno zazvat ćemo snagu Duha Svetoga, dok oltar i stijene ove crkve pomazujemo svetom krizmom, koju smo posvetili na Veliki četvrtak... – naglasio je biskup.
Povijesni trag
Dojmljiv trenutak obreda bio je kada je biskup Palić kameni oltar polio posvećenim uljem i polako ga razmazao. Na kraju mise i obreda prigodne riječi uputili su provincijal fra Miljenko Šteko, župnik fra Ljubo Kurtović i gvardijan fra Dario Dodig. Oni su s biskupom potpisali povelju o posveti crkve kao povijesni trag koji će se čuvati i svjedočiti o velikom događaju. Gvardijan je uručio biskupu na dar i trajan spomen primjerak Humačke ploče iz 12. stoljeća, svjedočanstvo postojanja crkve sv. Mihovila arkanđela, kao nešto najvrjednije i najdragocjenije u samostanskom muzeju, te Humački zbornik radova, nastao u povodu proslave 150. obljetnice samostana i crkve na Humcu.•
