Koronavirusna bolest 2019. (engl. coronavirus disease 2019), skraćeno: COVID-19, virusna je bolest prouzročena novim koronavirusom SARS-CoV-2.
Ova bolest je i službeno potvrđena tijekom prosinca 2019. u gradu Wuhanu, pokrajina Hubei, Kina, dok je prvi slučaj oboljenja zabilježen 17. studenoga 2019. Zbog brzog širenja ove bolesti Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), proglasila je pandemiju. Zabilježene su zaraze diljem zapadnog svijeta i Azijsko-pacifičkog oceana, uglavnom ljudi iz Kine, a poslije se bolest širila diljem Europe i cijelog svijeta, piše Večernji list BiH.
Koronavirus je tiho, kao vuk koji se šunja, ušetao u naše živote te 2019. godine i isprva nitko nije ni slutio kako će uskoro postati poznat kao kuga 21. stoljeća, koja će sa sobom odnijeti milijune života diljem ovog našeg planeta.
Nitko tada ni u najcrnjim slutnjama nije mogao pomisliti kako će nam ovaj virus sterilnog i zlokobnog medicinskog imena u potpunosti poremetiti i ugroziti živote, svih nas i naših najmilijih. Od samog dana kada se pojavila ova smrtonosna pošast vrijeme se računalo do njezine pojave i poslije nje.
U naš rječnik ušla je i nova poštapalica "novo normalno", koja je bila sinonimom za sve drugo osim za bilo što normalno. Na taj način pokušali smo prihvatiti novonastalu situaciju i promjenu u našim životima koju je izazvao nevidljivi neprijatelj.
Ljudi su se postupno počeli navikavati na izolaciju i odvojenost jedni od drugih, na nošenja zaštitnih maski, na ponovna i višestruka cijepljenja. Svima nam je još u živom sjećanju policijski sat koji je uveden kako bi se spriječilo kretanje građana i prijenos virusa s osobe na osobu te pustih ulica gradova i sela, a koje su podsjećale na neku od najjezivijih scena iz hollywoodskih postapokaliptičnih filmskih hitova.
Preporučene mjere zaštite od ove bolesti uključivale su ponajprije često pranje i dezinfekciju ruku, izbjegavanje bliskih kontakata s drugim ljudima, mjere samoizolacije i nošenje zaštitnih maski.
Strah se polako uvukao u ljude.
Međutim, najgore od svega bilo je svakodnevno u medijima čitati i slušati o najnovijim dnevnim bilancama onih koji su nas zbog koronavirusa prerano napustili. Među tim nemilosrdnim brojkama nerijetko su se krila imena naših najmilijih, članova obitelji, prijatelja i poznanika. I tako, nakon što bismo čuli da je netko od naših poznanika pozitivan na koronavirus, i sami bismo ostajali u izolaciji ako smo bili s tom osobom nedavno u kontaktu, strahujući sada i za nju, i za sebe, i svoje ukućane.
Korona stigla u BiH
U našu zemlju COVID-19 je ušao tiho, kroz školsko dvorište i učionice jedne osnovne škole.
- Od jutros u gradu Banjoj Luci poduzimaju se preventivne mjere iz domene republičkih i gradskih vlasti. U Osnovnoj školi "Branko Ćopić", gdje je utvrđen slučaj prisutnosti koronavirusa kod jednog učenika, obustavljena je nastava te je izvršena i dezinfekcija kompletnog objekta škole - rekao je 5. ožujka 2020. godine tadašnji gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić nakon sjednice Gradskog stožera za izvanredne situacije.
Tom prilikom ministar zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić potvrdio je kako je tog 5. ožujka 2020. godine izvršeno testiranje čak 26 učenika i 12 nastavnika Osnovne škole "Branko Ćopić" na tada novi koronavirus i kako su svi nalazi negativni. Oni su tada ostali u izolaciji 14 dana jer je tu školu pohađao učenik koji je bio zaražen koronavirusom. Šeranić je tada podsjetio kako je izvršena dezinfekcija objekta ove škole.
Prvi potvrđeni slučaj koronavirusa u BiH bio je muškarac koji je boravio u Italiji. Kako je tog 5. ožujka 2020. kazao ministar Šeranić, radilo se o radniku koji je boravio u Italiji, a koji se nakon povratka u Banju Luku javio u higijensku službu, nakon čega je odmah prebačen u klinički centar. Njegova supruga je bila negativna, ali je dijete oboljelog bilo pozitivno na koronavirus.
I tako je koronavirus stigao i u našu zemlju tog kobnog ožujka 2020. godine i zasigurno nitko od nas tog dana nije bio ni izdaleka svjestan što nas čeka u sljedećim godinama.
Malo pomalo počeli smo učiti o ovoj opakoj virusnoj bolesti, pa smo tako najprije spoznali simptome nove kuge 21. stoljeća. Uobičajeni simptomi kod koronavirusa uključivali su najprije vrućicu, kašalj, umor, otežano disanje, kratkoću daha, gubitak mirisa i okusa.
Svatko od nas je dnevno i po nekoliko puta mjerio tjelesnu temperaturu i konstantno testirao svoje osjetilo mirisa u strahu da nije negdje došao u kontakt s virusom o kojem smo u početku znali jako malo. Vrijeme od izlaganja do pojave prvih simptoma uobičajeno je iznosilo oko 5 dana, međutim, inkubacija ovog virusa mogla se kretati između 2 - 14 dana.
Pandemija virusa primarno je zahvatila kontinentalnu Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Japan i Iran, s manjim brojem ili izoliranim slučajevima u stotinjak drugih država svijeta.
Prema stanju od 20. srpnja 2020. godine, izvan Kine zaraženo je bilo oko 14,600.000 osoba. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 11. ožujka 2020. proglasila je globalnu pandemiju koronavirusa.
S vremenom smo doznali i činjenicu kako u posebno rizičnu skupinu spadaju osobe starije životne dobi, mala djeca te osobe s kroničnim bolestima kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetes i kronične bolesti pluća.
Dana 9. ožujka 2020. peti slučaj u BiH potvrđen je u Zenici, prvi u Federaciji BiH. Istog dana su izdane preporuke da se ne održavaju javni skupovi na području FBiH.
Nakon slučajeva u Banjoj Luci i Zenici, još jedno žarište razvilo se u Konjicu 11. ožujka, kad je na jednoj proslavi nazočio državljanin Srbije za kojeg se ispostavilo da je zaražen. Veliki broj slučajeva koji su se pojavili u Konjicu, Sarajevu, Travniku i Goraždu povezani su s tim slučajem. Već 15. ožujka prijavljen je slučaj u Domaljevcu-Šamcu kod pacijenta koji se vratio iz Njemačke. To je bio ukupno 24. slučaj u BiH.
Dana 12. i 13. ožujka 2020. godine brojni gradovi donijeli su odluku o ograničavanju rada trgovina prehrambenim proizvodima, restoranima, kafićima, kao i zabranu svih aktivnosti u teretanama i fitnes centrima. Među njima su bili Banja Luka, Čelinac, Prnjavor, Mrkonjić Grad i Doboj.
Koronavirus se pojavio uskoro i u Mostaru, 19. ožujka. Federacija Bosne i Hercegovine već je 11. ožujka 2020. donijela odluku o dvotjednoj obustavi nastave u svim osnovnim i srednjim školama, kao i sveučilištima, kako bi se spriječilo širenje virusa. Obustavljen je rad u dječjim vrtićima, kao i održavanje kulturnih i sportskih događaja.
Dana 16. ožujka zabilježena su i prva dva oporavljena slučaja, oba iz Banja Luke. Isti dan donesena je odluka o obveznoj 14-dnevnoj izolaciji za sve građane BiH koji ulaze na graničnim prijelazima ili zračnim lukama u FBiH.
Vijeće ministara BiH 17. ožujka proglasilo je stanje prirodne i druge nesreće. Dana 21. ožujka uveden je policijski sat u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali ne i u Distriktu Brčko, gdje dotad nije bilo potvrđenih slučajeva COVID-19.
Vlada FBiH 19. ožujka usvojila je program aktivnosti za stabilizaciju gospodarstva i saniranje posljedica pandemije koronavirusa, gdje je uspostavljen fond za stabilizaciju gospodarstva u cilju podrške tvrtkama koje su izvozno orijentirane. Slične mjere uvedene su i u RS-u.
Do 20. ožujka donesene su odluke o zabrani kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina u FBiH i RS-u.
Već 20. ožujka prvi su slučajevi potvrđeni u glavnom bh. gradu Sarajevu. Brčko je svoj prvi slučaj zabilježio 23. ožujka, kada je dvoje ljudi bilo pozitivno na koronavirus nakon što su se vratili s Kariba preko zračnih luka iz Francuske i Srbije.
Dana 24. ožujka zabilježen je prvi slučaj u Širokom Brijegu, u mjestu Jare, ujedno i prvi u ZHŽ-u. Već 27. ožujka zabilježen je prvi slučaj zaraze u Tuzlanskoj županiji. Jedna medicinska sestra je nakon uočavanja simptoma testirana pozitivno na SARS-CoV-2.
Republika Srpska proglasila je izvanredno stanje 28. ožujka nakon što su u tom entitetu zabilježena 162 slučaja zaraze koronavirusom. Već 2. travnja broj slučajeva je prvi put prešao 500.
Vlada Federacije BiH je 3. travnja usvojila 10 mjera za spas ekonomije u tzv. korona zakonu gdje je, između ostalog, osigurana stabilnost isplata iz proračuna, mirovina, braniteljskih, socijalnih i drugih naknada.
Nakon pregovora vodećih političkih stranaka u BiH dogovorena je raspodjela kreditnih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda na sastanku u Izaslanstvu Europske unije u Bosni i Hercegovini. Od ukupno 330 milijuna eura sredstava namijenjenih za saniranje ekonomskih posljedica, Federacija BiH je dobila 62 posto, Republika Srpska 38 posto, dok je po pola posto od oba entiteta proslijeđeno Distriktu Brčko.
Dana 9. travnja donesena je odluka da HNŽ od 10. travnja ulazi u karantenu, čime je zabranjeno kretanje izvan mjesta prebivališta. Odluka je donesena nakon pogoršanja epidemiološke situacije u nekoliko općina u županiji, kao što su Mostar, Čitluk i Konjic.
Heroji u bijelom
Federacija BiH je 24. travnja ukinula obvezni policijski sat, kao i obveznu 14-dnevnu karantenu, a stanovništvu mlađem od 18 godina i starijem od 65 su ublažene mjere zabrane kretanja.
Međutim, unatoč svemu broj oboljelih je rastao iz dana u da,n a sve je više bilo i smrtnih slučajeva u BiH i našem okruženju.
EU, SAD, susjedne zemlje Hrvatska i Srbija, Švicarska, Turska, Malezija i drugi poslali su značajne količine pomoći u novcu i materijalu tijekom pandemije koronavirusa.
Borba protiv COVID-a u prvi plan je izbacila heroje u bijelom, medicinske djelatnike koji su, izlažući se riziku da i sami obole od ove bolesti, danonoćno radili na spašavanju života sve većeg broja pacijenata. Na 20. manifestaciji Večernjakova pečata 2021. godine dobitnici posebnog priznanja bili su upravo naši "heroji u bijelom", odnosno svi zdravstveni djelatnici koji su predano i neumorno na svojim leđima nosili teret pandemije, najveće suvremene zdravstvene krize. I građani BiH, kao i ljudi cijelog svijeta, danima su u 20 sati izlazili na svoje prozore i jednim dugim i gromoglasnim pljeskom, koji je još više odzvanjao pustim ulicama, zahvaljivali medicinskim djelatnicima na svemu što su za njih činili uz nadljudke napore. Bili su to trenuci kad smo u izolacijama barem na trenutak mogli vidjeti druge ljude, naše susjede na prozorima njihovih stanova te izmijeniti i po koju riječ.
Mnogi od oboljelih tih dana bili su u tako teškom stanju da su morali biti priključeni na respiratore, a mnogo njih je izgubilo životnu bitku s ovom opakom bolešću. Pravi kataklizmični razmjer svega onoga najstrašnijeg i najbolnijeg što je koronavirus donio sa sobom mogli smo vidjeti na snimkama iz zraka sarajevskog groblja Vlakovo s mnoštvom svježe iskopanih grobova.
Podsjetimo i to kako je uvidom u najave sarajevskih pogrebnih poduzeća "Pokop", "Bakije" i "Jedileri" od 17. ožujka 2021. u najvećem jeku pandemije evidentirano 36 pokopa koji su obavljeni tog spomenutog dana, a taj broj se svakim danom povećavao s tendencijom ogromne progresije.
Ilustracije radi, prijašnjih godina u ožujku u prosjeku je dnevno umiralo deset stanovnika Sarajevske županije. Naime, u listopadu 2021. godine BiH je postala druga u svijetu i prva u Europi po smrtnosti od koronavirusa. Situacija se tada činila bezizlaznom i svi smo pomislili kako ovo neće prestati nikada.
Prema službenim podacima koji se mogu pronaći na web-stranici worldometers.info, u BiH je do danas bilo ukupno 403.585 osoba oboljelih od koronavirusa. Izliječeno je 379.084 bh. građana, a umrlo je njih 16.385. Prema ovoj ljestvici koja je promatrala stanje u 231 zemlji i teritorijalnoj cjelini, BiH se našla na 97. mjestu, dakle u gornjoj polovini ugroženih zemalja.
Prema službenim podacima, u svijetu je do sada bilo zaraženo 703,906.977 ljudi, ozdravilo je 674,841.811, dok je njih 7,003.727 umrlo.
U drugim zemljama svijeta bilo je i gore stanje nego u BiH, a na prvom nezahvalnom mjestu ove ljestvice su Sjedinjene Američke Države s čak ukupno 111,560.998 oboljelih do sada i 1,216.375 umrlih od koronavirusa. Slijede Indija, Njemačka, Francuska i Brazil, dok je Italija na 8. mjestu sa 198.348 umrlih.
Svima nam je u sjećanju početak ove pandemije, koji smo s posebnom pozornošću pratili u susjednoj Italiji, u kojoj je na samom početku bio rekordan broj zaraženih i umrlih.
Ljudi su se cijepili u nastojanju da se ublaže posljedice ove pošasti. Počele su kolati i prve dezinformacije i teorije zavjere o podrijetlu samog koronavirusa, kao i o štetnosti i skrivenim namjerama nekih nevidljivih političkih elita oko samog cijepljenja. Svega smo se nagledali i naslušali tih dana, a ljudi više nisu znali kome bi mogli vjerovati. Velika je odgovornost na onima koji su širili paniku i lažne vijesti te svojim neodgovornim ponašanjima ugrozili ljude, od kojih su neki i umrli.
Posljedice koronavirusa
Bh. tvrtke su učinke epidemije koronavirusa u Kini osjetile već ranije, i to zbog blokade lanaca opskrbe koje su počele početkom 2020. godine. Uvoz iz Kine u siječnju bio je manji za 5,17% odnosno 2,4 milijuna KM u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Već tada neke manje tvrtke, izvoznici i svi ostali koji su ovisili o specifičnim uvoznim proizvodima iz Kine, djelomično ili potpuno zaustavljaju svoju proizvodnju.
Turizam je bio jedna od prvih gospodarskih grana koja je osjetila udar u povodu pandemije, kad su mnoge države zabranile putovanja. Tako je u Mostaru, primjerice, za prvo tromjesečje 2020. zabilježeno 60% manje noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Ukupno je otkazano 850.000 noćenja za ožujak, travanj i svibanj 2020.
Uz najizravnije pogođene oblasti, kao što su ugostitelji, hotelijeri, frizeri, trgovine neprimarne robe, uvelike je pogođena i proizvodnja u velikom broju tvornica. Posebno su pogođene industrije proizvodnje namještaja, namjenske industrije, proizvodnja obuće i odjeće i metalska industrija. Kako se očekivalo drastično smanjenje potražnje u Europi i recesija tako se i očekivalo drastično opadanje količine izvoza.
Nakon što je tiho u ožujku 2020. ušao u naše živote, ovaj virus je doduše uz tutanj ruskih granata u invaziji na Ukrajinu krajem veljače 2022., nekako iščezao iz naših života. Odjednom su prestale objave bilanci zaraženih, izliječenih i umrlih. Smrti na respiratorima zamijenile su smrti u kaljavim rovovima nepreglednih ukrajinskih žitnica pretvorenih u novu tvornicu smrti.
Četiri godine nakon prvog slučaja u BiH, koronavirusa više nema u medijima, ali ostalo je sjećanje na jedno vrijeme kuge 21. stoljeća u kojem smo ostali bez 16.385 naših zemljakinja i zemljaka, koje nas je natjeralo da ne izlazimo iz svojih kuća i koje nas je prisililo da se naučimo boriti i nositi s nevidljivim neprijateljem.
Naučilo nas je to "novo normalno", koliko je malo potrebno da izgubimo kontrolu nad vlastitim životima i utonemo u pandemiju kojoj se nije nazirao kraj. Sve je to ostavilo duboke psihološke i druge posljedice na svima nama, koje ćemo ispaštati još mnogo godina i nikad više nećemo biti isti. Najgore od svega je što je ovakav scenarij uvijek moguć, a čovječanstvo nikako da nauči lekciju, obično počnemo učiti kad bude kasno, kad bolest pohara, groblja se napune, a svi mi ne budemo više oni isti. Zbog toga nakon četiri godine sjetimo se svih onih koji su nas zbog koronavirusa napustili i zapalimo jednu svijeću kao opomenu da nam se ovo nikad više ne dogodi. Budimo odgovorni jer i danas se umire od koronavirusa i njegovih posljedica.
