Već u ranim jutarnjim satima započele su sv. ispovijedi, a potom su uslijedile svete mise u 7 i 8:30, dok je središnje misno slavlje s molitvama za bolesnike upriličeno u 11 sati, a predvodio ga je fra Damir Pavić, tajnika Franjevačke provincije Bosne Srebrene. U koncelebraciji je, uz provincijala fra Joze Marinčića, bilo 20-ak svećenika, piše Nedjelja.ba.
Najprije se okupljenim svećenicima i vjernicima obratio podmilački župnik i upravitelj svetišta fra Filip Karadža. "Pozdravljam hodočasnike, bolesnike i one na rubu društva, izražavam im posebnu blizinu te posebice molim zagovor Sv. Ive. U ovom našem 'bosanskom Jordanu', u ovoj dolini koja još od naših srednjovjekovnih bosanskih kraljeva i vladara Hrvoja Vukčića Hrvatinića, za čijega se vremena 1411. izgradila crkva, tražim moćni zagovor Božjega proroka i preteče Kristova, Sv. Ivana Krstitelja. On je mučenik za istinu, za Boga koji se utjelovljuje za čovjeka. I mi danas, poput naših predaka, trebamo čuti njegov glas, odreći se pohlepe, egoizma, laži i nepravdi i opredijeliti se za istinu", ustvrdio je fra Filip naglašivši da u Podmilačje vjernici dolaze sa svojim ranama, krhkostima i slabostima, ali puni nade kako će ih zahvat milost Božje ljubavi i oproštenja.
Sloboda je u Bogu
Na početku mise fra Damir se zapitao što je sloboda i istaknuo kako se ptice nebeske najbolje osjećaju u zraku, a ribe u moru. "Ako pticu stavimo u kavez ukrali smo joj slobodu. Ako ribu izvadimo iz vode ona će umrijeti. Pitam sebe i vas ovdje što je sloboda za čovjeka? Što je istinska sloboda? Ono što je za pticu zrak, za ribu more, mislim se što je za čovjeka prirodno okruženje", pitao je nazočne fra Damir i ponudio odgovor kako čovjek treba biti uz Boga, gdje mu je najbolje i gdje ima istinsku slobodu.
Što je čovjek bez Boga?
U propovijedi fra Damir je podsjetio na izrečene riječi prilikom rođenja Ivana Krstitelja, "što li će biti od ovoga djeteta". "Kad se u obitelji rodi dijete pa se skupi rodbina i počne propitkivati što će biti s tim djetetom, posebice ako dijete kasnije pokaže neke sklonosti. Bog mu je dao neke darove hoće li ih iskoristiti? Sv. Ivan Krstitelj je ispunio svoju zadaću, ostao je velik zato što je imao Boga u svome srcu i svome životu", rekao je i podsjetio na riječi Sv. Ivana Krstitelja koje su "udarale" u glavu njegovim suvremenicima.
Potom se propovjednik zapitao što li će biti od djeteta koje je rođeno danas. "Kao da smo danas izgubili kompas, otuđili smo se i od Boga i prirode i tko zna što će biti s nama. Trebalo bi postaviti dijagnozu što se danas događa sa suvremenim kršćaninom", upitao se fra Damir citirajući jednog urugvajskog mislioca: "U svijetu koji ne želi znati za Boga i Božje zapovijedi propagira se sloboda. Bog postaje vlastiti trbuh, ono što godi našim čulima, a drugo ništa. Kada čovjek izgubi kompas, kada se odvoji od Boga ne zna se gdje će završiti."
Potom je Europu usporedio sa poludjelom staricom koja se okrenula protiv Boga i evanđelja. Govoreći o "europskim zakonima" nazvao ih je zakonima koji nemaju dodira s Bogom nakon čega nastupaju "parade ponosa", zakoni o pobačajima, o eutanaziji, konvencije o istospolnim brakovima...
Nakon toga je naglasio kako je dobro što hrvatski narod ne gubi vjeru, ali nije mogao ne zapitati se što nosi budućnost jer se čini kao da Hrvati polako nestaju iz BiH. Potaknuo je nazočne da provjeravaju stranke i ljude za koje glasuju. Istaknuo je kako se sablazan uvukla i u Crkvu te potaknuo nazočne da se mole za svećenike te da se odriču vjere ako ponekad vide nekog "palog" svećenika. Nakon toga se upitao tko su danas uzori mladima te se zabrinuo gdje će hrvatski narod završiti s takvim "smjerokazima".
Na kraju svoje propovijedi dao je četiri lijeka, "strah Božji", krunicu, euharistiju te obraćenje srca, za bolji život istaknuvši kako je svaki lijek pomalo težak, a nuspojave znaju biti teške.
Nakon misnog slavlja uslijedilo je pučko veselje uz glazbu i okrjepu.
Jedno od najvećih svetišta u BiH
Svetište Sv. Ive Krstitelja u Podmilačju, danas slovi kao najveće nemarijansko svetište katolika u Bosni i Hercegovini. Mnogi vjernici su i ove godine molili za zagovor moćnom zaštitniku Sv. Ivanu, prelazeći pješice i više od 100 km kako bi uoči i na svetkovinu bili u njegovu svetištu. Hodočasnici su stizali sa svih strana, ne samo iz Jajca i okolnih župa, već i iz Lašvanske te župa Lepeničke doline.
Mnogi su noć s 23. na 24. lipnja proveli pod otvorenim nebom u vrećama za spavanje ili jednostavno pokriveni dekama i jaknama.
Ivandan je najznačajnija svetkovina ljetnog ciklusa. Neki ga nazivaju i „ljetnim Božićem“. Bogat folklorni sadržaj uz ovu svetkovinu povezuje se poklapanjem s ljetnim solsticijem, to jest najduljim danom i najkraćom noći. Tako se večer uoči Svetog Ivana pale krijesnice, a u Hercegovini ih zovu i svitnjaci, piše portal Katoličkog tjednika Nedjelja.ba.
