Na rijeci Drini između BiH i Srbije prevrnuo se čamac s ilegalnim migrantima i smrtno je stradalo više osoba. Prema policijskim informacijama, migranti su iz Srbije pokušali prijeći rijeku kod Zvornika i ući na teritorij BiH. - Graničnoj policiji Ljubovija u četvrtak ujutro oko 5 sati granična tijela BiH i jedan mještanin prijavili su da se tijekom noći na Drini prevrnuo čamac s ilegalnim migrantima koji su iz Srbije pokušali prijeći rijeku između mjesta Drlača u općini Ljubovija i Orlice u općini Zvornik - objavio je MUP Srbije.
Pokušaji prelaska i policija
Na mjesto nesreće upućeni su pripadnici policije i Sektora za izvanredne situacije te je počela intenzivna pretraga rijeke i priobalja. Prema riječima migranata koji su došli do obale, u čamcu je bilo oko 25 osoba, a policija i vatrogasci - spašavatelji zatekli su na obali 18 osoba, od kojih je troje djece, navode iz MUP-a Srbije, koji je jučer angažirao i ronioce u potrazi. - Od ukupno 18 preživjelih ilegalnih migranata, 16 je iz Sirije i dvoje iz Egipta. Od tog broja osam je punoljetnih, a deset maloljetnih osoba - kazao je jučer ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić. Iz PU Zvornik su ranije rekli da je policija zadržala 14 migranata za koje je utvrđeno da su iz Maroka, a koji su jednim od čamaca krijumčareni, dok se drugi čamac prevrnuo. - Imamo informaciju da je dvadesetak ljudi nestalo u vodi - kazao je jučer za medije Nenad Ikonić iz Ronilačke jedinice Civilne zaštite RS-a. Potraga je trajala do kasno u noć. Prema informacijama iz policije, do jučer poslijepodne izvučena su tijela deset stradalih, a među njima su bile majka i beba stara oko devet mjeseci.
Ovo je jedna od najvećih nesreća koja je evidentirana na ruti preko BiH od početka migrantske krize. Policijske agencije u BiH registrirale su više od 140.000 ilegalnih migranata koji su kroz BiH prošli na putu k zapadnoj Europi od 2018. Među ilegalnim migrantima dominirali su državljani Afganistana, Pakistana, Iraka, Sirije te Bangladeša. Tvrde kako su ilegalne migracije trenutačno pod nadzorom i kako se kontinuirano kontrolira stanje u centrima za privremeni smještaj ilegalnih migranata, uključujući provjere osoba koje tamo borave. U tim centrima koji su smješteni u okolici Sarajeva te na području Unsko-sanske županije tijekom ljeta boravilo je do 1500 osoba. Ilegalni se migranti u BiH, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), zadržavaju najdulje do mjesec dana jer im je jedini cilj pokušati prijeći granicu s Hrvatskom i nastaviti put k Zapadu. IOM je ranije proveo anketu među ilegalnim migrantima, a ispitanici su kazali kako je njih više od 70% najmanje jednom neuspješno pokušalo prijeći granicu, pri čemu ih je zaustavila policija. Posljednje situacijsko izvješće IOM-a o mobilnosti migranata u BiH, koje uključuje intervjuiranje 609 migranata, pokazuje da se oni u prosjeku u BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69% po zemlji putovalo autobusom, a 25% taksijem. Čak 74% ispitanika je bar jednom već pokušalo prijeći granicu s Hrvatskom. Oko 71% ispitanika izjavilo je da nije uspjelo jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo tri ispitanika su izjavila da ne bi ponovno pokušala prijeći granicu. Ispitanici su koristili društvene mreže i instant-poruke kako bi organizirali svoja putovanja u zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber. Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz Sirije (76%) i Afganistana (64%) označila Njemačku kao svoju željenu destinaciju. Državljani Maroka (36%) preferirali su Francusku kao svoje željeno odredište. Nadalje, pojedinci iz Nepala (59%) i Pakistana (57%) naveli su Italiju kao svoj primarni izbor destinacije. Sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i vrlo brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana. Ovo su neki od indikatora da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organiziraju rute i kretanje. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija jer su im mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari. Ovo pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu, naglašavaju iz IOM-a te dodaju da uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja. Osam osoba, među kojima su i četiri koje Europol označava visoko vrijednim metama, odnosno vođama, uhićeno je ovih dana u Bugarskoj zbog sumnje da su bile dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila migrante u Europu. Riječ je o dobro organiziranoj kriminalnoj skupini koja je migrantima naplaćivala velike iznose kako bi ih balkanskom rutom iz Turske prokrijumčarila u Bugarsku i dalje u Europu. Ilegalni migranti su, prema izjavama, plaćali 6000 eura da bi ih se prokrijumčarilo u BiH te oko 4000 eura za krijumčarenje u Srbiju.
Kako dolaze i kome plaćaju
Kada je u pitanju način dolaska u BiH, 79% anketiranih izjavilo je da su u BiH prešli iz Srbije, a 16% iz Crne Gore. Samo turski državljani su koristili zračne luke u travnju, a njih 89% je izjavilo da su u BiH ušli tim putem. Na pitanje jesu li bili u pratnji ljudi koji su im omogućili prelazak granice, 47% je odgovorilo da su bili u njihovoj pratnji. Ovo je povećanje s 39% zabilježenih u travnju 2024. i 45% u ožujku ove godine, 56% ispitanika imalo je pomoć krijumčara prilikom prelaska iz Srbije u BiH u usporedbi s 18% onih koji su njihovu pomoć koristili za prelazak iz Crne Gore u BiH. Od onih sudionika koji su odgovorili potvrdno naveli su kako su krijumčarima pojedinačno plaćali određene iznose u eurima kako bi ih prebacili prema EU. Neki ispitanici plaćaju u paketu iz svoje zemlje podrijetla za kretanje po zapadnom Balkanu, a ne po pojedinačnom graničnom prijelazu unutar ove regije. Primjerice, ispitanici iz Sirije u prosjeku su plaćali 4438 eura od početka putovanja.
