Za djevojčice se znalo da danas počinju sazrijevati ranije nego njihove majke i još ranije nego njihove bake, međutim sve raniji početak spolnog sazrijevanja postaje sve učestaliji problem, piše Večernji list BiH. Djevojčice ulaze u pubertet u dobi između 11 i 14 god., a dječaci u dobi od 12 do 16 god.
Međutim, u posljednje vrijeme, nerijetko se događa da pubertet pogađa sve mlađu i mlađu populaciju. Zbog sumnje na ovaj poremećaj, u Klinici za dječje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra RS tjedno bude testirano troje djece dok je samo desetak godina unazad u ovom razdoblju rađen jedan ili nijedan test.
Nepoznati uzroci
Majka, koja nije željela da joj se otkrije identitet, kazala je za Euro Blic kako je njena kćerka imala nepune 4 godine, kad su počele da joj rastu dojke. “Pretpostavila sam o čemu je riječ jer se slično desilo kćerki moje prijateljice koja je bila čak i mlađa. Liječnici su dijagnosticirali prerani pubertet pa je propisana hormonska terapija koju će dijete primati do razdoblja kada njezini vršnjaci inače ulaze u pubertet. Malo se povukla u sebe, ali se trudimo da joj objasnimo da promjene s kojim se suočava nisu ništa strašno, a povremeno posjećujemo i psihologa”, kazala je majka. Ni struka nije načisto što je razlog ovakve situacije s obzirom na činjenicu da se kod više od 90 posto djevojčica ne zna uzrok poremećaja. S druge strane, doznaje EuroBlic kod dječaka je u velikom broju slučajeva posljedica tumora središnjeg živčanog sustava. U svakom slučaju, ovaj poremećaj je daleko više prisutan kod djevojčica, a najmlađe dijete kod kojega je započeta hormonska terapija, imalo je svega godinu i pol. Gornja starosna granica za prijevremeni pubertet je osam godina kada su u pitanju dječaci i devet godina kada se radi o djevojčicama.
Simptomi
Simptomi prijevremenog puberteta su razvoj grudi, nagli porast visine, menstruacija, akne, uvećani testisi i/ili penis kao i pojava stidnih i dlačica ispod pazuha. Liječnici upozoravaju da se simptomi preranog puberteta ne smiju ignorirati te da se adekvatnom terapijom njegove posljedice mogu zaustaviti. Naime, da na vrijeme ne budu podvrgnute liječenju, trogodišnje djevojčice bi daleko prije polaska u školu dobile prvu menstruaciju, a njihov rast i razvoj bio bi završen. Pedijatrica - endokrinolog, Gordana Bukara Radujković, kazao je za Euro Blic da je kod ovih malih pacijenata u većini slučajeva riječ o preranom pubertetu središnjeg tipa. “Povećano lučenju hormona iz hipofize djeluje na spolne ćelije, što utječe na pojačano lučenje estrogena, odnosno testosterona. Ovo su hormoni koji mijenjaju tijelo djeteta, odnosno, završavaju njegov rast i razvoj” kaže Radujković. Blagodobno liječenje je od izuzetne važnosti jer na taj način djeca mogu da izbjegnu ozbiljne posljedice. Terapijom, koja podrazumijeva davanje injekcija na 28 dana, blokira se lučenje hormona i zaustavlja pubertet. Kad se terapija prekine, pubertet se ponovo “aktivira”. “Veoma je važno da roditelji prate svoju djecu, odnosno da na vrijeme otkriju da se s njihovim tijelom nešto događa, a ne da dijagnoza bude uspostavljena tek na sistematskom pregledu pred školu, što se, nažalost, događa. U slučaju djevojčica, majke ranije prepoznaju promjene, nego što je to slučaj kod dječaka” naglasila je Radujković. Osim fizičkih, postoje mnoge psiho-emocionalne negativne posljedice ovog poremećaja. Djevojčice su povučene, jer su opterećene svojim tijelom. Postaju osjetljive ponekad malo agresivnije, objašnjavaju psiholozi.
