Na lokaciji Kazani koja pripada općini Stari Grad u Sarajevu otkriveno je spomen-obilježje srpskim civilima koji su ubijani i bacani u tu jamu za vrijeme rata. Samo otkrivanje spomenika, a posebno zapisani sadržaj na spomen-obilježju izazvao je proturječna stajališta. Za pohvaliti je bilo činjenicu da se Sarajevo prisjetilo svojih sugrađana Srba koji su ubijani samo zbog tog razloga, no istodobno je s gnušanjem kod žrtava dočekana činjenica da uopće nije ni jednim slovom napisano zašto, tko i kako ih je ubio, čime se ostavlja prostor za manipulacije. - Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana - stoji na tom spomen-obilježju. Istodobno, na Gradskoj vijećnici u Sarajevu piše da su je razrušili “srpski agresori”, čime se cijeli jedan narod stavlja u taj negativni kontekst, piše Večernji list BiH.
Raspad Jugoslavije
Dva posve različita pristupa koja zapravo potvrđuju kako postoje tri posve razdvojene, izolirane istine o posljednjem ratu. A napose žrtvama. I to isključivo iz vlastitog naroda. Sve to nije čudno jer je to zapravo sadržaj udžbenika iz povijesti kojima se mladima nudi selektivan pristup o događajima iz nedavne povijesti. U nekoliko navrata su ti udžbenici analizirani, a sve se svodi na to da je pristup jednostran i izrazito nacionalno obojen. Ponajprije se naglasak stavljao na udžbenike devetog razreda osnovne škole. Proces raspada Jugoslavije uvod je za priču o ratovima. Nalazi se u svim analiziranim udžbenicima, s izvjesnim razlikama u datiranju samog početka. Smrt Josipa Broza Tita i gospodarska kriza početak je kraja u udžbenicima na bosanskom i hrvatskom jeziku, ali čak i u nekim srbijanskim udžbenicima. Uzroci političke krize objašnjavaju se jačanjem međunacionalnih suprotnosti te jačanjem agresivnih centralističkih - velikosrpskih snaga na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Ustav iz 1974. u navedenim udžbenicima spominje se kao kamen spoticanja za srpske političare i ideju stvaranja Velike Srbije. S druge pak strane, Ustav iz 1974. u srbijanskim udžbenicima predstavlja korijen problema koji će izazvati raspad Jugoslavije i dovesti do ratova u 90-im godinama 20. stoljeća. U udžbeniku koji je u uporabi u RS-u Miloševićeva pojava i djelovanje gotovo se veličaju i opravdavaju: - Bilo je pitanje vremena kada će Srbi, razbijeni i poniženi Ustavom iz 1974. godine i progonima na Kosovu, odlučno postaviti pitanje izmjene svog položaja. Iz rukovodstva Srbije tražene su promjene Ustava i prije i poslije Titove smrti. Međutim, najrazvijenije republike Slovenija i Hrvatska nisu imale razumijevanja za loš položaj Srbije - stoji u udžbeniku. - Porast međunacionalne mržnje i javno izražavanje nacionalizma probudili su strahove i sjećanja na ustaške zločine tijekom Drugog svjetskog rata - na taj način opravdava se u srpskim udžbenicima sve što se događalo u ratu. Agresija se nalazi u udžbenicima na bosanskom jeziku. - Nakon višemjesečnih incidenata i međunacionalnih sukoba koji su se odvijali diljem Bosne i Hercegovine, 1. travnja 1992. godine paravojne formacije iz Srbije, tzv. arkanovci, zauzeli su grad Bijeljinu. Pet dana kasnije, tj. 6. travnja 1992., Bosna i Hercegovina postala je međunarodno priznata država. Istog dana jedinice JNA u suradnji sa snagama odanim Srpskoj demokratskoj stranci Radovana Karadžića (rezervisti JNA, arkanovci, šešeljevci, Beli orlovi i dr.) izvršila je napad na glavni grad - Sarajevo. Time je započela agresija na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu - stoji u udžbeniku na bosanskom jeziku.
Agresija na BiH
Agresijom je također okarakteriziran rat u udžbeniku po nastavnom programu na hrvatskom jeziku. - Zbog premoći u naoružanju i pomoći JNA Srbi su zacrtane vojne ciljeve ostvarili do sredine 1992. Bošnjačko je vodstvo na početku agresije bilo neodlučno, a Hrvati su pružili odlučan otpor. Pretežito bošnjačka Armija počela je djelovati tek u jesen 1992. Do studenoga iste godine Srbi su zauzeli oko 70% zemlje, a Sarajevo je držano u okruženju od početka agresije - stoji u hrvatskoj verziji povijesti. Tu se ističe napad na selo Ravno te objašnjava zašto je osnovana Hrvatska zajednica Herceg Bosna na dan pada Vukovara 18. studenoga 1991. U srpskim udžbenicima krivac za početak rata je Alija Izetbegović. •
