Plazmafereza medicinski je postupak koji se od prije nekoliko dana počeo izvoditi u SKB-u Mostar kojim se pacijentima pomaže osloboditi ih od toksičnih tvari koje se prenose preko krvi te se olakšava njihovo zdravstveno stanje. Mirjana Jurković, glavna sestra na Odjelu za opće intenzivno liječenje SKB-a Mostar, izvela je prvi takav postupak početkom ovoga mjeseca nakon što je sredinom prošle godine prošla edukaciju kod kolega u Zagrebu, piše Večernji list BiH. "Uloga sestre u procesu je priprema uređaja i priprema bolesnika. Nakon priprema uređaja i cijeloga sustava koji ga prati za sam proces plazmofereze, krećemo s postupkom. Preko tog uređaja izvlačimo krv iz bolesnika, ona se u filtru odvaja na plazmu i krvne stanice. Te krvne stanice vraćamo bolesniku, plazmu izvlačimo, a vraćamo zamjensku tekućinu. Radi se najčešće o humanim albuminima. Tako izvlačimo sve te toksične i štetne tvari iz organizma", izjavila je za Večernjak ova prvostupnica sestrinstva.
Traje četiri sata
Po njezinim riječima, cijeli postupak traje do četiri sata tijekom čega su pacijent i uređaj pod stalnim nadzorom. Zajedno s njom, još nekoliko kolega osposobljeno je za ovaj postupak koji se donedavno uopće nije primjenjivao u Mostaru. Njezin šef, pročelnik Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje prim. dr. sc. Zoran Karlović, kaže kako je postupak plazmafereze prisutan u medicinskoj praksi već dugo vremena, no nije bio dostupan našim bolesnicima. "To je metoda kojom se koristimo u više disciplina, ne samo kad se radi o neurološkim, nego i imunološkim bolesnicima te svima onima za koje se pretpostavlja da imaju neke toksične tvari u plazmi, a koje ne možemo na drugi način otkloniti nego mehaničkom zamjenom plazme s određenim supstancijama. To je jedna velika dobrobit jer su naši bolesnici i oni koji su potencijalno bili u potrebi za plazmafezerom morali odlaziti u druge centre. Od sada se to može raditi u našoj bolnici zahvaljujući educiranosti osoblja, a prije svega naše Mirjane koja je kao sestra išla na edukaciju u Zagreb. Ona je to usvojila zajedno s liječnicom Ivanom te smo sada u stanju pružiti pomoć u stanju akutnih nefrotskih oboljenja", kaže dr. Karlović. On dodaje kako su na ovome odjelu s početkom vršenja akutne dijalize stvorili puno preduvjeta za rješavanje onih oboljenja koja su vrlo zahtjevna. "Zahvaljujući invazijskom monitoringu na području kardioanestezije, zatim sada neuroanestezije, proširili smo jednu paletu usluga na bolesnike čije je ozdravljenje iz mnogih patoloških procesa u kojima su se nalazili sada značajno poboljšano. Stvoreni su preduvjeti za oporavak najzahtjevnijih bolesnika, a što im nudi suvremena medicina u velikim zdravstvenim ustanovama", ističe.
Pojasnio je i kako sam taj postupak izgleda izmjenom plazme. "Budući da su toksične tvari vezane za neke od njih, pri izmjeni same plazme dobivamo osvježenje u našem tijelu. Dakle, one toksične tvari koje ne možemo na drukčiji način ukloniti, jer su vezane za ove supstancije, možemo samo na ovaj način izvesti. To je stroj koji se koristi za akutnu dijalizu, odnosno hemofiltriranje kod nas. Sada smo nabavili i određene setove te imamo educirane djelatnike. Usto, stalno se analiziraju laboratorijski nalazi koji su nama potpora da sve možemo pravilno izvesti. Na temelju dobivenih parametara, donosimo odluke što ćemo raditi. Usto, ovdje bih istaknuo ulogu neurologa, imunologa, hematologa i svih struktura koji će svojim prijedlozima nama pomoći kojem pacijentu treba izvesti plazmaferezu i u kojoj količini", kaže dr. Karlović. Pročelnik Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje prim. dr. sc. Zoran Karlović kaže kako će uvođenje ovoga postupka istodobno biti velika dobit za bolesnike, ali i novo financijsko opterećenje za bolnicu. Među najčešćim pacijentima su oni koji imaju multiplu sklerozu. "Plazmafereza se radi kod pacijenata koji imaju zdrave bubrege. U ovome slučaju korisnici ovih usluga ne moraju biti bolesnici s promjenom bubrežne funkcije kao što su, primjerice, neurološki bolesnici gdje aktiviraju određena virusna oboljenja kod njih kao što je multipla skleroza. Mi u prvome procesu kod tih pacijenata pokušavamo otkloniti te supstancije koje smetaju prijenosu impulsa na neuromišićnoj membrani", pojašnjava dr. Karlović.
Najzahtjevniji odjel
On dodaje i kako se na Odjelu za intenzivno liječenje provodi dijaliza kod pacijenata koji imaju akutna oboljenja. "To mogu biti pacijenti s neurološkim, infektološkim oboljenjima... gdje imamo i zbog davanja određenih antibiotika oštećenja bubrega u prijelaznome roku, što se može oporaviti", navodi dr. Karlović. Glavna sestra na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, magistra sestrinstva Slavica Šimić, ističe kako je ovaj odjel najspecifičniji u SKB-u što se posebno pokazalo u vremenu epidemije koronavirusa. "Naše sestre iz intenzivne imaju jako veliko iskustvo, educirane su za rad s mnogim uređajima koji se nalaze ovdje - od respiratora, monitora, perfuzora, infuzomata, uređaja za dijalizu, bronhoskopa, defibrilatora i brojne druge opreme. Svaki od tih uređaja treba znati provjeriti, očistiti, održavati za sljedećeg pacijenta. Posao u intenzivnoj zahtijeva veliku stručnost, spremnost i educiranost medicinskog osoblja. Naravno, odgovornost je na prvome mjestu", kaže ona.
