Sektor stočarstva u Hrvatskoj suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti. Ogromna izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi zbog čega je potrebno realno sagledati situaciju i poduzeti hitne mjere oporavka. Ova situacija je izuzetno zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka što je nedopustivo, kazala je jučer Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju konzultantske kuće Smarter.
Ne samo da je otkupna cijena mlijeka u nas gotovo najniža u EU (40,1 eurocent/l, dok je prosjek EU 47,4), ona je u zadnjih godinu dana rasla samo 16,7% u odnosu na europski prosjek od 29,4 ili pak, primjerice Irsku od 40,1%.
Produktivnost u proizvodnji niža je gotovo 30% u odnosu na prosjek EU. U zemljama iz kojih najviše uvozimo mlijeko, Njemačkoj i Mađarskoj, po kravi se dobiva 8500 kg, a u Hrvatskoj 4620 kg (manje za 45%). Zadnjih godinu dana izgubili smo još 630 mliječnih farmi (od 2012. više do 8000), a isporučeno je svega 429 milijuna kg u odnosu na 602 milijuna u 2012. Broj muznih krava u tom je razdoblju s više od 180.500 pao na 102.333. S druge strane, potrošnja mlijeka raste, na više od 900 milijuna kg, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, dok je izvoz mliječnih proizvoda iznosio svega 94 milijuna eura.
- Za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu. Svakom farmeru potrebno je osigurati od 1,5 do 2 ha po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i dodatni prihod od ratarskih proizvoda - kazala je Blažić, ističući kako bi mliječne farme trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda. Važno je i jačanje proizvođačkih organizacija kao i primjene Mliječnog paketa kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom.
Bez parafiskalnih nameta
S obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima trebala omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka na razini prosjeka EU, smatraju u Smarteru. Predlažu i da se mljekarsku industriju oslobodi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV-a na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima mlijeka.
