Točno u ponoć Bosna i Hercegovina je ušla u službenu izbornu kampanju, vrijeme u kojemu će politički subjekti - od stranaka, preko koalicija pa do neovisnih kandidata - u idućih 30 dana operacionalizirati sve planove rađene tjednima i mjesecima ranije te pokušati na što učinkovitiji način prezentirati biračkim bazama, ali i potencijalnim novim biračima svoje programe, ideje i vizije. Deveti opći izbori od potpisivanja Daytonskog sporazuma u BiH specifični su zbog niza razloga, među ostalim, i zbog rekordnog broja prijavljenih i ovjerenih političkih subjekata, piše Večernji list BiH.
Pripremne aktivnosti
Ukupno 7257 kandidata u okviru 127 političkih subjekata na ovogodišnjim općim izborima natječe se za 518 pozicija, počevši od županijskih skupština, preko zastupničkih domova entitetskih parlamenata pa do Zastupničkog doma državnog Parlamenta, kao i Predsjedništva BiH. Unatoč godišnjim odmorima i općenitom manjku političkih događaja tijekom protekla tri mjeseca, političke stranke aktivno su radile obilazeći stranačku infrastrukturu na terenu, procjenjujući prednosti i nedostatke, ali i analizirajući te segmentirajući biračko tijelo, pripremajući se za izdvajanje ciljanih birača, uključujući i one neodlučne. Faza predizborne kampanje poslužila je i kao vrijeme u kojemu su se utvrđivale strategije za nastup u izbornoj kampanji, pripremalo se ljudstvo u stožerima, ali i sami kandidati za prezentiranje svih planiranih poruka.
Prva razina vlasti s imenima kandidata je državna, a kreće od Predsjedništva BiH, odnosno triju pozicija - hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana kolektivnog šefa države. Za tu državnu instituciju natječe se ukupno 10 kandidata. Za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirali su se Borjana Krišto, uime stranaka Hrvatskog narodnog sabora, te Željko Komšić. Za bošnjačkog člana Predsjedništva natječu se Bakir Izetbegović, Denis Bećirović te Mirsad Hadžikadić, a za srpskog Željka Cvijanović (SNSD), Mirko Šarović (SDS), Nenad Nešić (DNS), Borislav Bijelić (Stranka "Život") i potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović koji je kandidat uime koalicijskog bloka Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu. Slijedi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a pritom se u to zakonodavno tijelo biraju ukupno 42 zastupnika iz dvaju entiteta - dvije trećine ili 28 neposredno se bira s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina, odnosno 14 zastupnika, s teritorija Republike Srpske. Iduća razina neposrednih izbora je ona entitetska, koju čine zakonodavna tijela Federacije i Republike Srpske. U Zastupnički dom Parlamenta Federacije tako se neposredno bira 98 zastupnika, a u Narodnu skupštinu RS-a 83 zastupnika. U kontekstu Republike Srpske birači s područja toga entiteta biraju i dio izvršne vlasti, odnosno predsjednika i dva potpredsjednika. Za dužnost predsjednika, kao i potpredsjednika Republike Srpske bori se 31 kandidat. Među zvučnijim imenima tu su Milorad Dodik (SNSD), Jelena Trivić (PDP), Radislav Jovičić (DNS), Senad Bratić (Pokret "Država"), Ivan Begić, Ćamil Duraković (neovisni kandidat)...
Provedba
Opći izbori provode se i za županijsku razinu vlasti, pri čemu se biraju zastupnici u skupštine deset županija u Federaciji, dok brojke za svaku od pojedinih variraju. Ukupan broj birača na središnjem biračkom popisu, zaključno sa stanjem na dan 18. kolovoza 2022. godine u 24 sata, iznosi 3,368.666. Taj broj uključuje i 69.966 birača koji su se prijavili za glasovanje izvan BiH (poštom ili u DKP-ovima). Ovi su izbori specifični i zbog činjenice da BiH u ovom trenutku nema ključan dio Izbornog zakona kojim se provode rezultati za domove naroda. Posljedica je to činjenice da je Ustavni sud proglasio neustavnim članke Izbornog zakona, utvrdivši prethodno da su omogućavali da jedan narod drugom bira izaslanike u federalni Dom naroda. Upravo su to iz ciklusa u ciklus činili Bošnjaci birajući Hrvatima predstavnike, a što će se dogoditi ove godine, ovisi, među ostalim, i o tome hoće li visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona.
