Potrošnja u zdravstvu u Bosni i Hercegovini konstantno raste. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u posljednjih pet godina potrošnja u zdravstvu u ovoj zemlji porasla je za više od milijun konvertibilnih maraka. Bolnice su najveći pružatelji usluga zdravstvene zaštite u BiH i imaju oko 38% udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu.
Drugi najveći pružatelji zdravstvene zaštite su maloprodaja lijekova i drugi pružatelji medicinske robe, kao i pružatelji ambulantne zdravstvene zaštite, s oko 27% udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu.
Ukupna potrošnja
U svom biltenu "Statistika nacionalnih zdravstvenih računa" koji je objavila početkom ovog mjeseca Agencija za statistiku BiH predstavlja podatke nacionalnih zdravstvenih računa (NHA) za BiH nastalih agregiranjem podataka entitetskih zavoda za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske te Distrikta Brčko.
Ove godine objavljuju se podaci za 2022. godinu, i to za: ukupnu potrošnju u zdravstvu po namjenama zdravstvene zaštite i po izvorima financiranja (HCxHF), ukupnu potrošnju u zdravstvu po namjenama zdravstvene zaštite i pružateljima zdravstvenih usluga (HCxHP) i tekuće izdatke u zdravstvu po pružateljima usluga zdravstvene zaštite i izvorima financiranja (HPxHF), koji su u skladu a Međunarodnom klasifikacijom za zdravstvene račune – ICHA - stoji u spomenutom biltenu.
Nadalje se navodi da je iz prikupljenih podataka vidljivo kako su ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2022. godini iznosili 3 milijarde i 976 milijuna KM, od čega su 69% bili javni, a 31% privatni izdaci.
Javno zdravstvo u BiH financira se uglavnom iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio proračunskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, županijskih, entitetskih te državnog proračuna).
Privatna potrošnja
- U 2022. godini udio zdravstvene potrošnje u bruto domaćem proizvodu BiH iznosio je više od 8%. Gotovo sva privatna potrošnja (99%) otpada na izravne izdatke kućanstva, dok samo mali dio privatne potrošnje (1%) ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite. U izravne izdatke kućanstva, odnosno plaćanje "iz džepa", spadaju formalna i neformalna plaćanja.
Formalna plaćanja obuhvaćaju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga izravna plaćanja kod privatnih zdravstvenih djelatnika (zubari, specijalisti, dijagnostika, kupnja naočala i sl.) i plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala - navodi se u biltenu "Statistika nacionalnih zdravstvenih računa".
Dalje se objašnjava kako se usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije gotovo isključivo financiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za izvanbolničke pacijente u većoj mjeri financiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz izravnih izdataka kućanstava.
U 2022. godini u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informiranja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti te programi pripreme za odgovor na katastrofe, u 2022. godini utrošeno je 2% ukupnih sredstava za zdravstvo.
