Dugovanja po osnovi potraživanja iz godine u godinu bilježe konstantan rast. Mnogobrojni su problemi koji na to utječu. Prema dostupnim podacima iz 2016. godine, ukupan unutarnji dug koji bh. tvrtke potražuju od kupaca dosegnuo je iznos od nevjerojatnih 11,5 milijardi KM, piše Večernji list BiH. Zanimljivo je kako je u odnosu na godinu ranije iznos dugovanja veći za 94 milijuna maraka.
Promatrano po entitetima, na potraživanja tvrtki u FBiH otpadaju 7,473 milijarde KM, dok kompanije u RS-u potražuju od kupaca 3,943 milijarde KM. Najzanimljivija su potraživanja koja dolaze iz financijskoga sektora u obliku loših kredita.
Loši krediti
Prve ozbiljne posljedice rasta loših kredita u BiH osjetile su se u 2009. godini, kada su loši krediti dosegnuli razinu od šest posto od ukupnih kredita, dok u godinama prije krize takvi krediti na razini BiH nisu prelazili tri posto. Danas loši krediti iznose 12 posto od ukupnog kreditnoga portfelja i izravno utječu na smanjenu kreditnu aktivnost banaka i visok stupanj kamatne stope po kojoj se naši građani danas zadužuju.
U međuvremenu je donesen Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga 2014., što je praktično onemogućilo daljnju prodaju loših kredita u kojima su nositelji obveza korisnici financijskih usluga, odnosno fizičke osobe koje koriste ili su koristile financijsku uslugu. Prema navedenom zakonu, ustupanje potraživanja banke iz ugovora o kreditu može se ustupiti drugoj banci ili financijskoj organizaciji koja ima dozvolu Agencije za rad u skladu s propisima.
Banke koje, prema navedenom zakonu mogu otkupljivati loše kredite, nisu zainteresirane za preuzimanje tuđeg, novog nekvalitetnog portfelja zbog prirode posla koji obavljaju i depozita koje moraju zaštititi. Razlozi neplaćanja ili kašnjenja pri plaćanju zaduženja su mnogobrojni.
To često znaju biti čimbenici koji su često izvan kontrole dužnika, kao, primjerice, gubitak posla, bolest, nesređeni obiteljski odnosi, ali i čimbenici koji se mogu staviti dužniku u odgovornost, kao što su prevelika kreditna zaduženost i nedostatak discipline u plaćanju svojih obveza.
Financijska pismenost
Poseban naglasak stavlja se i na nedostatak financijske pismenosti kod dijela građana, koja podrazumijeva nepoznavanje osnovnih elementa dužnikove odgovornosti, prava i obveza prema povjeritelju. Usluge naplate potraživanja su vrlo tražene kako u svijetu tako i u BiH. Sva relevantna istraživanja, poput onoga “European Payment Practices”, koje svake godine radi EOS grupa, pokazuju kako suradnja s kompanijama čija je osnovna djelatnost naplata potraživanja smanjuje rizike nelikvidnosti. Istraživanje pokazuje kako je u 2016. godini u Europi osam posto od ukupnih poslovnih prihoda osigurano i vraćeno u ekonomski ciklus zahvaljujući naplati potraživanja. Prema rezultatima istraživanja “European Payment Practices 2017.”, u kojem je anketirano 3200 europskih kompanija, u Europi 19 posto korisnika usluga plaća svoje račune sa zakašnjenjem, a tri posto ne plaća nikako.
U BiH najveću potrebu za učinkovitom naplatom potraživanja imaju banke i ostatak financijskoga sektora.
Novi zakoni o bankama u oba entiteta, u skladu s pismom namjere iz lipnja 2016. godine upućenog MMF-u od tijela vlasti BiH, predviđaju i rješavanje problema loših kredita. U dijelu pisma namjere koji obrađuje poglavlje “Očuvanje stabilnog financijskoga sustava i pružanje podrške za kreditni rast”, navedeno je i kako će se podržati kupnja i prodaja loših kredita te kako će se navedene transakcije izuzeti iz sustava PDV-a, što bi kompanijama specijaliziranim za naplatu potraživanja omogućilo još veći angažman i doprinos ekonomiji društva.
