Od 34 osobe koje su se potražile pomoć u bolnicama zbog sumnji na trovanje gaziranim pićima, samo ih je četvero imalo erozivne ozljede u probavnom sustavu. Kod nekih su liječnici mogli utvrditi tek grlobolju ili virozu. To upućuje na mogućnost da u ovako neizvjesnim okolnostima koje izazivaju strah za vlastito zdravlje i život, može doći i do masovne histerije.
- Čitava je situacija, i od strane medija djelomično, stvorila dosta nesigurnosti i straha i puše se i na hladno. Kod ljudi koji svoje strahove imaju premještene prema somatskom, znači osjećaju senzacije i kad ih nema, što je psihička reakcija, definitivno može ići prema masovnoj histeriji. Za očekivati je da dio ljudi koji su se javili u bolnice sigurno nema nikakve ozljede već je riječ o tom psihogenom mehanizmu - kaže dr. Stipe Drmić, psihijatar iz KB Dubrava.
Dodaje kako je cijela situacija vođena na način da pojačava umjesto da smiruje reakcije kod ljudi, čime zapravo potvrđuje i ono što su komunikacijski stručnjaci rekli.
- Kasni se s odgovorima, nejasni su odgovori institucija i to sve pojačava strah kod ljudi. Dio ljudi koji imaju takve mehanizme obrane da reagiraju premješteno u somatsko, to su tzv. hipohondrijske projekcije, može misliti da imaju žarenje grla ili obična prehlada može dati takve simptome i onda misle da je to povezano - navodi dr. Drmić.
Prisjeća se svojevremene slične situacije kad je američko osoblje u veleposlanstvu na Kubi imalo određene tjelesne simptome pa se istraživalo je li se na njih djelovalo nekim ultrazvukom ili na neki drugi način, ali se ustanovilo da je to bila jedna inducirana histerična reakcija kojoj se nije mogao naći uzrok. No u slučaju aktualnih zbivanja s gaziranim pićima u Hrvatskoj fali jako puno informacija. Gutanje korozivnog sredstva značilo bi da puno više ljudi ostane u bolnici, a ne samo dvije od 34 jer to ukazuje ili da je sredstvo jako blago ili da je riječ o psihogenoj reakciji. Već godinama imamo krizu nepovjerenja u institucije, a to se uvelike prelilo i na medicinu.
Psihijatri i medicinari općenito imaju zaista bogato iskustvo s psihogenim reakcijama pacijenata.
- Neki su ljudi tome podložniji, što nam dosta otežava praksu i liječenje. Mi se psihijatri šalimo pa kažemo da dio ljudi ne vole lijekove pa su farmakofobi, a neki uzimaju previše pa su farmakofili, a nitko ne uzima taman! Tako da ovi koji su skloniji "prirodi" imaju takve mehanizme obrane takve da nemaju povjerenja i skloni su sami tražiti odgovore i liječiti se preko googla, u podlozi čega je anksioznost i pokušaj umirivanja samog sebe. U svakom slučaju manjak informacija, njihova netransparentnost i odgađanje pogoduje širenju straha kod ljudi i naravno da će onda biti potencijalno više ovakvih psihogenih reakcija - zaključuje dr. Drmić.
