Ne ide glatko kako bi mnogi željeli, ali dogovor i konsenzus u radu nove vlasti deblokiraju mnoge političke procese u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH. Vijeće ministara BiH na nekoliko sjednica donijelo je odluke na koje se godinama čekalo, a neke od njih bile su i tema teških političkih svađa i uvjetovanja proteklih godina.
Drugačije nego prije
Početak rada federalne Vlade također nagovještava da će se raditi na načelu konsenzusa i dogovora, a ne preglasavanja i podmetanja. Realno, posebno na državnoj razini, to je proteklih godina bio obrazac ponašanja političkih partnera. Sustav odlučivanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti je takav da su preglasavanja partnera moguća. I odnos snaga u nekim od tih institucija vlasti je takav da su moguća preglasavanja, pa i sklapanje neprincipijelnih ad hoc koalicija sa strankama koje su u oporbi.
Upravo takvog scenarija pribojavali su se skeptici prilikom formiranja novog Vijeća ministara i Vlade Federacije. Za sada svi partneri u vlasti tvrde da neće posezati za tim metodama. Ako je suditi po prvim mjesecima njihova mandata, pristup je takav da se određena pitanja ne stavljaju kao točke dnevnog reda na sjednice dok se ne riješe svi prijepori i postigne kompromis prihvatljiv za sve strane. Taj pristup, u kojem unutarnji dogovor igra ključnu ulogu, donosi stabilna rješenja i pokazuje da u BiH ipak postoje političke snage koje žele graditi odnose drugačije od dosadašnjih. To snažno podupire i međunarodna zajednica jer se svakim unutarnjim dogovorom i kompromisom bosanskohercegovačkih političkih snaga smanjuje potreba za međunarodnim intervencionizmom. Samim tim relaksiraju se ukupni odnosi u BiH. Ohrabrujuća je i najava o održavanju zajedničkih sjednica entitetskih vlada.
Takva praksa do sada nije postojala, a zbog velikih ovlasti koje imaju entiteti čini se kako je upravo takav pristup najbolji za usklađivanje politika i propisa koji se donose u FBiH i RS-u. Razgovori sigurno ne mogu biti štetni i to stvara značajan prostor za optimizam u pogledu funkcioniranja aktualne vlasti na svim razinama. Čelnik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je izjavio kako neće biti preglasavanja u aktualnoj vladajućoj koaliciji, a slične poruke šalju i ostali lideri.
Pozitivan iskorak je svakako i učestala komunikacija i susreti čelnika SNSD-a Milorada Dodika s partnerima iz Sarajeva, a prije svih s Elmedinom Konakovićem. Time se stvaraju sve pretpostavke da se odnosi u trokutu Sarajevo - Banja Luka - Mostar razvijaju u smjeru stabilnosti BiH.
Stabilnost
Mnogo je izazova na tom putu koje će aktualna vlast morati prevladati. Ako se ovaj najavljeni politički zaokret zadrži, ni teška pitanja, kao što je reforma Izbornog zakona, nisu nerješiva. U ovih šest mjeseci vladajuće su stranke u prilici to i dokazati. Dakako, ako bude iskrenog pristupa i želje za dogovorom, kao i spremnosti da se ustraje na politici kompromisa. Ono što BiH dobiva u ovoj priči je ne samo stabilnost, iako je i to već ogromna stvar.
Naime, ustrajavanjem na politici konsenzusa BiH će doći u poziciju da ispuni 14 prioriteta koje je postavila Europska komisija i ubrza svoj europski put. Dobivanje kandidacijskog statusa bio je tek prvi korak, a ispunjavanje uvjeta Europske komisije sigurno će doprinijeti i ubrzanju otvaranja pregovaračkog procesa.
Treba imati u vidu da nisu svi zadovoljni ovakvim razvojem događaja te da će svaki kompromis i dogovor na određenim stranama biti dočekan i kao "izdaja" ili "slabost".
