Usporedno s pripremama Čapljinaca da konačno sami, kad već nadležne institucije nisu uspjele, iz šikare “izbave” Stari ili Mustajbegov most na Bregavi i dio medija u Bosni i Hercegovini posvetio je pozornost nebrizi za taj, vjerovali ili ne, pola milenija(!) star most u Hercegovini. Kažu da su sve druge mostove Hercegovci ili njihovi dušobrižnici rušili, samo je taj prekrasni most, napravljen nakon tri i pol desetljeća osmanske vlasti u BiH, ostao, kako se kaže, “uzgor”.
Spasiti most
Večernjak je 11. siječnja 2016. godine mostu posvetio prilog upozoravajući na to kako bi ga nebriga mogla srušiti. Reakcija, osim 444 pregleda na stranici vecernji.ba, nije bilo. Ovih dana krenuli su akcija i napisi.
- Koalicija “Super građani” Čapljine, koju čine predstavnici Turističke organizacije “Čapljinka”, pa udruga “Tajna prirode”, “Močvara”, Humanitarna udruga “Cvijet”, čak i Košarkaški klub Čapljina, a nadam se da će nam se još netko pridružiti, uz podršku OESS-a, odlučila je danas (21. travnja) od korova i raslinja očistiti okoliš mosta. Mi ćemo se potruditi most učiniti vidljivim s magistrale M17, dostupnim očima turista. Bit će to njegova svojevrsna turistička valorizacija, ističe Katja Stojić, tajnica Turističke organizacije “Čapljinka”.
Iz Turističke organizacije “Čapljinka” ističu da akciju organiziraju u povodu Dana planeta Zemlje i 500. godišnjice gradnje mosta.
Što bi mnogi gradovi dali da imaju takav biser ljudskih ruku kao što je Stari most na Bregavi, vjerojatno djelo južnohercegovačkih kamenoklesara. Inače, most se nalazi samo stotinjak metara od magistrale Metković - Mostar. Povijesna vrela kažu kako ga je 1517. godine dao sagraditi hercegovački sandžak-beg Mustafa-beg, po čemu, uz naziv Stari, nosi i onaj Mustajbegov most. Pozornost i danas plijeni njegova graciozna konstrukcija u koju se umiješala, makdizdarovski rečeno, jedna, “da prostiš, smokva”.
Raste iz samog čeonog svoda i hitno se treba pobrinuti za njezino stručno uklanjanje, inače će most, prije ili kasnije, završiti u Bregavi. Prije rata započeta rekonstrukcija završila je na polovini, a s obzirom na stanje, krajnje je vrijeme da se krene u akciju.
Nacionalni spomenik
Trebalo bi kamenom oblogom utvrditi obale, pa most i svakako se riješiti smokve. Zbog mjesta iz kojeg raste u Hercegovini popularni “cidokor” ne dolazi u obzir, potrebno je njezino stručno uklanjanje i sanacija.
Inače, posljednjih dana pojavili su se i napisi kako je u blizini njega kamenolom, što ne odgovara istini jer se na prostoru bivšeg kamenoloma, koji je zatvoren prije dvadesetak godina, cijeli teren spada pod Park prirode Hutovo blato, gradi vježbalište za vatrogasce. Valja reći kako je neposredno poslije proglašenja nacionalnim spomenikom preko puta mosta bila postavljena klupa za namjernike i koš za otpatke, koji su ubrzo nestali.
Naša posla, reklo bi se, a danas treba protrljati ruke i ljepotana izbaviti iz “tame”. •
