- Uvijek je lijepo, ali i odgovorno govoriti u ovom velebnom zdanju koje izražava naš nacionalni i kulturni identitet jer cijenjeno gledateljstvo i slušateljstvo ima istančana estetska mjerila - napisao je akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, u osvrtu na knjigu "Strateško komuniciranje država" prof. dr. sc. Bože Skoke koja je predstavljena u Mostaru.
Istraživačko-pedagoški rad
- Knjiga pred nama, u dva sveska, u dva toma, već na prvi pogled izaziva respekt, uvažavanje. Ovo dvoknjižje je uistinu opus Herculaneum, posao za koji je potrebna velika snaga - umna, intelektualno-kreativna, duhovna, tjelesna. Autorovoj staturi, stasu i veličini priliči upravo ovakvo impozantno djelo. Prof. dr. sc. Božu Skoku upoznao sam putem njegovih akribičnih, izbrušenih tekstova u revijama, časopisima, knjigama, novinama jer zaista pobuđuju pozornost, izazivaju zanimanje. Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv iz Matice kazati koju riječ o autoru i knjizi. Prof. Skoko je sretna i uspješna veza između uglednog znanstvenika, vrsnog žurnalista te, uz sve to, vještog u fotografiranju. Čitajući njegove tekstove, očito je, iza svakoga stoji opsežno znanje iz više područja te široka opća kultura i naobrazba. Uz to, profesor Skoko je u stvaralačkim godinama kad se može i prekovremeno raditi. Potpuno je posvećen istraživačko-pedagoškom radu. Odlikuje ga darovitost, intrinzična motivacija, inventivnost, lucidnost, kao i osobit stil pisanja. Naglasio sam, sretan spoj znanstvenika i žurnalista jer je u novinarstvo utkivao znanstvenost, a kad treba, znanstvenim tekstovima daje literarnu boju i dekoraciju, zapravo stvara poetizaciju, uzvišenost, domeće umjetničko obilježje. Znanstvenost i stručnost teksta time se ne umanjuje, štoviše, osnažuje se svježinom, ljepotom diskursa - napisao je akademik Bevanda. Stoga tekstovi prof. Skoke nisu suhoparni, ni nezanimljivi. Izgradio je osebujan, prepoznatljiv stil. Ima dopadljiv način izlaganja, vrstan je orator. U njegovu stilu istodobno se susreću jezgrovitost i lepršavost, eksplikacija i sintetičnost, znanstvene činjenice i spoznaja, ali i pitkost, čitljivost teksta. Kad se govori o stilu, onda je za profesora Skoku posve prikladna misao francuskog književnika G. L. Buffona: "Le style c'est l'homme même" - Stil je čovjek sam, tj. stil odražava karakter čovjeka. Francuzi kažu: "Le style c'est l'ame" - Stil je duša čovjekova. Hrvatski književnik Fran Kurelac napominje: "Kako mu duša diše, onako mu i pero piše". Profesor Skoko je, reklo bi se, i srcem i dušom sav u tekstu. Osjeća se njegova emocija, njegova težnja za živošću i životnošću teksta, za znanstveno-umjetničkim izričajem. Radovi su obogaćeni anegdotama, manje poznatim činjenicama, prispodobama, aforizmima, životnim načelima, mudrim izrekama. Njegova erudicija rado koristi ekskurs, digresiju, metafore, ilustracije, simbole, predodžbe. Kao što oko umjetnika, njegova imaginacija i intuicija vidi detalj, osobitost, tako i prof. Skoko istim senzibilitetom okom znanstvenika (raz)otkriva ono što je u društvenoj stvarnosti bitno, supstancijalno. Što istraži i vidi, priopćava bez ustezanja, ne korača pognute glave. Znanstvenim elaboracijama, hipotezama, raščlambom i sintezom pokazuje da je moguće uskladiti posebno i opće. Promicanje značajki, obilježja hrvatskoga naroda i RH potiče prepoznavanje karakteristika, izvornosti i drugih naroda. Naslovi Skokinih knjiga: "Hrvatska - identitet, imidž, promocija"; "Hrvatski velikani"; "Kakvi su Hrvati" zaista pobude, zainteresiraju. Ili kad tekst naslovi "U Hrvatsku je budućnost već stigla", podsjeća: "Tek kad se osvrnemo i vidimo u kakvoj se situaciji nalaze susjedne zemlje, shvatimo koliki je odmak Hrvatska napravila od tzv. zapadnog Balkana u samo devet godina članstva u Europskoj uniji"; - "Imaju Hrvati što slaviti" - pruža gotovu metodološku paradigmu i drugima. Njegov esej - rasprava - Suvremeno viteštvo - može zainteresirati mnoge na svim stranama svijeta. Može se postaviti pitanje - je li danas na cijeni uljudnost, pristojnost, džentlmen, džentlmenski sporazum, humanitet, etičnost i sl.? A uljudnost je cvijet ljudskosti - kaže se. I stari su Rimljani imali Regulae urbanitatis - pravila uljudnosti. Za viteštvo je vrijedilo načelo - noblesse oblige - plemstvo obvezuje - na plemenita, otmjena djela. I danas određeni društveni položaj nalaže i odgovarajuće ponašanje. Svjedoci smo kako se vladaju i odnose prema drugima i najodgovorniji - posve nedolično. Prof. Skoko je u pravu da je doba plemstva daleko iza nas. Ali, vrijednosti kao što su čast, dostojanstvo, pravednost, uljudnost, plemstvo duha ne zastarijevaju, ne smiju zatamnjeti. Kad se čitaju znanstveno-stručni radovi profesora Skoke, susreće se s mnoštvom, uistinu, korisnih, poticajnih misli, teza, tvrdnji. Prof. Skoko upozorava: "Očito nam treba vremena da usvojimo važnost nacionalne simbolike, počnemo se odgovornije odnositi prema svojoj zemlji i njezinim vrednotama" - naglasio je akademik Bevanda. - U starim demokracijama, poput Francuske, Velike Britanije ili Sjedinjenih Američkih Država, piše prof. Skoko, nacionalni je dan prilika za jačanje nacionalnoga identiteta i ponosa, promocije zemlje i njezinih vrednota, zajedništva njezinih stanovnika i državljana razasutih diljem svijeta… Isticanjem važnosti svoga nacionalnoga dana te šarmantnim i bučnim proslavama uspijevaju "zaraziti" i druge pa je teško zamisliti, čak i među našim srednjoškolcima, da netko ne zna kako Amerikanci piknicima i vatrometima proslavljaju Dan neovisnosti 4. srpnja ili zašto Francuzi slave 14. srpnja. Komentar nije potreban, ali pozornost treba obratiti na lekseme koje koristi znanstvenik. Sve je živo, iskri, slikovito, izaziva asocijacije. Tvrdnje su snažan poticaj razmisliti kakvo je naše samopoštovanje i spoznaja o obilježjima vlastite prepoznatljivosti, naše posebnosti te koliko je to utkano u programske sadržaje nastavnog rada i putem spoznaje postalo svojina učenika, studenata, građana. Kultura zaborava, čini se, jača od kulture sjećanja - piše akademik Bevanda.
Znanstvene istine
Ako se prilike u BiH pogledaju iz rakursa ideja prof. Skoke, utvrdit će se da i Hrvati imaju što slaviti i pokazati svijetu, ali su u širenju istine o sebi u velikoj mjeri ograničeni. Naime, gotovo dva desetljeća drugi određuju kvotu veleposlanika koja pripada Hrvatima, člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda drugi biraju, Hrvatima se ne dopušta TV kanal na hrvatskome jeziku. Dakle, drugi sustavno i odviše dugo stvaraju lošu sliku o Hrvatima u BiH. Kad se tomu dodaju i pojedini odgovorni dužnosnici u RH, kao i poneki mediji, onda je slika puna negativnih stereotipa i predrasuda. Znanstvena metodologija prof. Skoke je na paradigmi humanosti i etičnosti, vrijedi za sve. Prof. Skoko nikom ništa ne oduzima, ne prisvaja tuđe kulturno, materijalno i duhovno blago, nego želi predočiti, nama i svijetu, ono što imamo, po čemu jesmo. Slovo i duh njegove knjige su tako razgovijetni, a tvrdnje, znanstvene istine su i njegovo uvjerenje. Nužno je istaknuti, prof. Skoko uspostavlja uspješnu, produktivnu vezu između vjere, znanosti i domoljublja. Svojim primjerom svjedoči da je ta spona vrijednost civilizacije kojoj pripadamo. Na kraju iskažimo autoru zahvalnost što nam je darovao divot-knjigu i poželimo mu još sličnih postignuća u proučavanju kulturnih i duhovnih korijena hrvatskoga naroda, kao i u stvaranju prave, bolje slike o Hrvatima u RH i BiH. Skokine su knjige, kao i ovo dvoknjižje, već pouzdan brend, a profesor je svojim ukupnim ponašanjem i djelovanjem u javnosti eo ipso - zbiljski imidž - navodi akademik Mladen Bevanda.
