Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao je na današnjoj sjednici o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti i apelacija o navodnim kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U priopćenju za javnost Ustavni sud BiH isključivo radi ilustracije izdvaja da je Božo Ljubić, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i odredbi člana 20.16A poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona.
Podnositelj zahtjeva, između ostalog, navodi da smatra da osporene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu s Ustavom BiH u vezi s pojedinim odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, odredbama Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, a koje čine sastavni dio Ustava BiH.
Razmatrajući ovaj zahtjev Ustavni sud BiH je, u skladu s članom 46. Pravila Ustavnog suda BiH, odlučio da se u vezi sa zahtjevom pitanja koja su značajna za donošenje odluke neposredno rasprave odnosno da se na idućoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH održi javna rasprava o tom pitanju.
Ustavni sud BiH odlučivao je i u predmetu U 7-15 odnosno o zahtjevu Safeta Softića, drugog zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda.“
Podnositelj zahtjeva, između ostalog, navodi da ta odredba nije u skladu s Preambulom Ustava BiH i njegovim načelom konstitutivnosti bošnjačkog naroda.
Osim navedenog, smatra da osporena odredba krši i odredbe Europske konvencije, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o pravima djeteta, Okvirne konvencije o regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i odredbe Okvirne konvencije o pravima manjina.
Ustavni sud BiH je zahtjev podnositelja odbio kao neosnovan jer je utvrdio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda“ u skladu s Ustavom BiH.
Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu: „Jezik bošnjačkog naroda“ neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom BiH i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava BiH, ali i Ustava RS.
Također, Ustavni sud BiH je, između ostalog, konstatirao da Ustav BiH nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda.
Ustav BiH daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele. Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.
Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd. Osporena odredba ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav BiH daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.
- Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će u roku od mjesec dana dostavljene podnosiocima zahtjeva odnosno apelacija i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH (www.ustavnisud.ba) - priopćio je Ustavni sud BiH.
