Venecijanska komisija, stručno tijelo Vijeća Europe, donijela je očito u međunarodnim krugovima naručeno stajalište o tome kako prevladati probleme nastale zbog blokada bošnjačkih i srpskih stranaka s imenovanjem nedostajućih sudaca u Ustavnom sudu, ovoj iznimno važnoj instituciji u zemlji, piše Večernji list BiH. Tim preporukama ne rješavaju se temeljni problemi, no daju se u najmanju ruku problematični savjeti koji mogu izazvati još lošije posljedice. Prvi je da Sud može odlučivati u još reduciranijem formatu od potrebnih pet članova, ali i da je moguće produljiti mandat onim kandidatima koji bi po sili zakona morali u mirovinu, dok su pak odbacili ideju o imenovanju ad hoc sudaca. Zahtjev za dobivanje mišljenja od stručnog tijela Venecijanske komisije uputila je predsjednica Ustavnoga suda BiH Valerija Galić, no, kako se doznaje, odgovor predstavlja svojevrstan alibi koji su trebali međunarodni dužnosnici.
Problem FBiH i RS
Svojevrsna blokada rada Ustavnoga suda BiH nestala je zbog odluke vlasti Republike Srpske da ne imenuju nove ustavne suce umjesto dvojice članova koji su u međuvremenu otišli u mirovinu, ali i zbog identičnih poteza bošnjačkih stranaka koje blokiraju imenovanje Hrvata Marina Vukoje iz Federacije BiH u taj sud. "Venecijanci" smatraju da bi u ovome slučaju bilo opravdano promijeniti odredbe vezane uz Ustavni sud, ali to bi zahtjevalo ustavne izmjene. - Trenutačno je malo vjerojatno da će se pronaći većina potrebna za takve ustavne amandmane, i to u svakom slučaju ne bi pružilo trenutačno rješenje za sadašnju krizu - navodi se u mišljenju Venecijanske komisije. Na konkretna pitanja upućena iz Ustavnoga suda stigli su i izravni odgovori. Oni su izrazili zabrinutost činjenicom da Ustavni sud BiH trenutačno ne može funkcionirati u punom kapacitetu. To je dovelo do nakupljanja više od 7000 neriješenih predmeta, što čini pristup Ustavnom sudu pretjerano dugim, ugrožavajući učinkovitost i vjerodostojnost pravosudnog sustava. - Ustavni sud bi uskoro mogao biti paraliziran zbog dosadašnje nesposobnosti vlasti Federacije Bosne i Hercegovine da imenuje suce Ustavnog suda i odbijanja vlasti Republike Srpske da to učine. Kao što je Venecijanska komisija naglasila u paralelnim kontekstima, osakaćivanje učinkovitosti Ustavnog suda potkopava sva tri osnovna načela Vijeća Europe: demokraciju - zbog nepostojanja središnjeg dijela kontrole i ravnoteže; ljudska prava - jer bi pristup Ustavnom sudu mogao biti usporen do razine koja bi rezultirala uskraćivanjem pravde; i vladavine prava - jer bi Ustavni sud, koji je središnji dio pravosuđa u Bosni i Hercegovini, postao neučinkovit - navode oni i upozoravaju da neispunjavanje ustavnih obveza vlasti da Ustavni sud Bosne i Hercegovine funkcionira predstavlja kršenje Ustava. Odgovarajući na osam pitanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Venecijanska komisija zaključila je da je trenutačna kritična situacija u kojoj se nalazi Ustavni sud političke prirode. To je situacija koju bi bilo lako riješiti da postoji volja političkih aktera.
Vratiti i Tadića
Pa ipak, "venecijanci" smatraju da bi bilo korisno da Ustavni sud u trenutačnoj krizi "s punim legitimitetom" izmijeni svoja pravila, tako da privremeno prenese sve slučajeve o kojima obično odlučuje Veliko vijeće na plenarnu sjednicu i smanji većinu glasova potrebnu za donošenje odluka, uz puno poštivanje kvoruma nazočnosti utvrđenog Ustavom. Što je politički jako rizična odluka jer u radu toga suda odlučuju samo stranci, dvoje Bošnjaka i jedna Hrvatica. Svako daljnje reduciranje narušava odnose. Kada je u pitanju imenovanje ad hoc sudaca, to nije moguće napraviti jer bi ionako morali biti birani kroz donje parlamentarne domove u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Na taj način praktički su jedini koleteral Hrvati u međusobnim prijeporima srpske i bošnjačke strane. Hrvat ne može biti imenovan za ustavnoga suca zbog bošnjačkih opstrukcija, dok pak Srbi i ne žele imenovati svoje suce. Istodobno, "venecijanci" smatraju da da bi dopuštanje ovlaštenim sucima da nastave svoj mandat nakon 70. godine života do imenovanja nasljednika bilo u skladu s člankom Ustava BiH. To se najhitnije odnosi na dvoje bošnjačkih sudaca Seadu Palavrić i Mirsada Ćemana, koji bi trebali ove odnosno sljedeće godine u mirovinu. Po istoj logici iz mirovine bi trebalo vratiti hrvatskog suca Matu Tadića.
