Povratak povjerenja Hrvata i Bošnjaka te izgradnja normalne države BiH umnogome će ovisiti o odluci Ustavnoga suda BiH koji je jučer na javnoj raspravi saslušao argumente Bože Ljubića i njegova stručnog tima glede zahtjeva za izmjenom Izbornoga zakona BiH koji smatra proturječnim Ustavu BiH i međunarodnim dokumentima koji su njegov sastavni dio na, a temelju čega su brojniji Bošnjaci u dva izborne ciklusa do sada diskriminirali i majorizirali Hrvate negirajući im prava kao jednoga od tri konstitutivna naroda da biraju vlastite predstavnike u vlasti, piše Večernji list BiH.
‘Privatni’ Hrvati, Bošnjaci...
Rasprava je potrajala nepunih pet sati, a u nju su se uključili i brojni stručnjaci iz ove oblasti jer je riječ o pitanju koje može dramatično popraviti ili pak zaoštriti odnose, prije svega, Hrvata i Bošnjaka. Ljubić je kao predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH podnio prije dvije godine zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona, ali i samoga Ustava FBiH kojim se propisuje raspodjela mandata izaslanika koji se biraju u Dom naroda, kao gornji nacionalno koncipirani dom koji bi trebao štititi Hrvate od mogućnosti nadglasavanja. Način popune te institucije odavno je postao mjesto prijepora Bošnjaka i Hrvata, a stvari su se osobito zaoštrile kada je ustavnim promjenama i izmjenama izbornih propisa međunarodna zajednica omogućila da hrvatske izaslanike biraju Bošnjaci te da se iz svake županije bira najmanje po jedan Hrvat. To je, primjerice, kao u slučaju uspostave vlasti “Platforme”, omogućilo Bošnjacima da uz pomoć “privatnih” Hrvata uspostave vlast čak i unatoč činjenici da Hrvata u pojedinim županijama čak i fizički nema. “Teorijski je moguće, a u praksi je dokazana izborna manipulacija. Klub Hrvata u Domu naroda izabran je iako u strukturi ima vrlo mali broj glasova Hrvata ili nekog drugog. Moguće je da netko postane izaslanik Hrvata, a da na izborima nije dobio ni jedan glas Hrvata. To je izravno u suprotnosti s Ustavom BiH i međunarodnim dokumentima”, upozorio je Ljubić obrazlažući argumente za podnošenje ove žalbe. Po njegovim navodima, unutar Doma naroda mora se osigurati proporcionalnost predstavljanja Hrvata u tome nacionalno koncipiranom tijelu umjesto teritorijalne reprezentativnosti pojedinih županija. Posvjedočio je kako je osobno sudjelovao u radu federalnih institucija do nametanja izbornih i ustavnih promjena, te da je to stanje u vlasti neposredno nakon rata bilo stabilnije nego desetak ili 20 godina kasnije zbog loših intervencija međunarodne uprave. On smatra kako odredba po kojoj se unaprijed dodjeljuje jedan mandat svakom predstavniku naroda iz svake pojedine županije potpuno narušava načelo proporcionalnosti. Naveo je primjer po kojemu izbor jednoga izaslanika Bošnjaka iz Posavske županije, s obzirom na ukupni broj toga naroda u FBiH, predstavlja odstupanje od čak 5300% u vrijednosti mandata koji ima bošnjački izaslanik iz Tuzlanske županije. Istodobno, izbor jednoga izaslanika Hrvata za Dom naroda iz Goraždu odstupa čak 5880% u odnosu na Posavsku županiju. Valja reći kako je, zbog prigovora o neujednačenoj vrijednosti mandata, odnosno glasa, Ustavni sud BiH već donio presudu u slučaju Mostara jer je tu razlika bila oko 400%. Popis iz 2013. godine pokazao je pak kako su te vrijednosti još dodatno pomaknute na oko 50.000%. “Zloupotreba je vidljiva po tome da drugi narodi biraju izaslanike iz onih naroda koji ne žive u određenoj županiji”, dodao je Ljubić. Na taj se način, tvrdi Ljubić, krše Ustav BiH i međunarodni dokumenti koji definiraju pojedinačna i kolektivna prava. Član Ljubićeva tima Bariša Čolak, koji je supredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, ocijenio je da su izneseni argumenti dovoljni da se odredbe Izbornog zakona proglase neustavnim, ponovno ističući nelogičnosti da se biraju izaslanici pojedinih naroda u kojima gotovo i ne žive, što onda pogoduje manipulacijama i izbornim prijevarama. Politolog Ivan Vukoja izjavio je kako se u zemlji mora posebna pozornost voditi s obzirom na to da BiH “ima dvostruku konstitutivnost - naroda i građana kroz koje se izražavaju interesi kroz dvodomnost parlamenata”. Opetovao je kako je u BiH predstavnička, a ne pripadnička demokracija iz čijeg nerazumijevanja i proistječu problemi. Dužnosnik HNS-a BiH Josip Merdžo ocijenio je kako deset predefiniranih izaslanika u Dom naroda iz svake županije izravno narušava načelo proporcionalnosti. Član Središnjeg izbornog povjerenstva Stjepan Mikić istaknuo je kako osobno podupire žalbu Bože Ljubića te je upozorio na česte zloupotrebe i probleme zbog načina izbora i popunjavanja Doma naroda. Pri tome je naveo i obvezu SIP-a da uskladi raspodjelu mandata za Dom naroda s obzirom na rezultate popisa pučanstva, što će zasigurno dovesti do promjena Izbornog zakona. Njegov kolega Suad Arnautović upozorio je i na odredbu o potrebi provedbe aneksa 7 Daytonskog sporazuma o povratku prognanika. Profesor dr. Zvonko Miljko ocijenio je argumentiranom žalbu Bože Ljubića. “Dom naroda postoji zbog nepodudarnosti naroda i federalnih jedinica. U Dom naroda se biraju narodni izaslanici, a ne predstavnici federalnih jedinica (županija). Od 17 izaslanika Hrvata, više od polovine bira se tamo gdje su većina drugi narod”, rekao je Miljko. Upozorio je i na praksu izbora nametanja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata kojeg im biraju drugi.
Hrvati vitalno ugroženi
“Takav narod je vitalno ugrožen i prestaje biti politički subjekt u političkoj utakmici”, zaključio je Miljko. Predsjedateljica Doma naroda FBiH Lidija Bradara upozorila je kako i u ovome trenutku ovaj dom nije do kraja popunjen jer nedostaje četvero Srba. Ona je također podržala podnositelja žalbe. Nakon toga uslijedila su pitanja sudaca koja su se mogla sažeti oko toga treba li prevagnuti načelo proporcionalnosti ili konstitutivnosti naroda. Znakovita je bila rečenica, odnosno upit koji je sutkinja Seada Palavrić uputila Boži Ljubiću: - Jeste li svjesni kakvi problemi mogu nastati ako se prihvati vaša žalba? Kao da već dovoljno problema nije izazvalo sustavno diskriminiranje Hrvata! Odluka Ustavnog suda BiH očekuje se do kraja godine u ovome predmetu. •
