Aktualna koalicijska većina u Zastupničkom domu državnog Parlamenta bila je manje ili više fokusirana na realizaciju ključnih prioriteta s europske agende, što je rezultiralo većim brojem usvojenih zakona nego za čitav prethodni mandat, naglasio je, uz ostalo, u intervjuu za Večernji list zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Denis Zvizdić. Uz napomenu kako je evidentna pozitivna promjena u radu Zastupničkog doma BiH, kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu, Zvizdić kaže da se uvijek može i bolje.
Osvrnuo se na tematiku postojanja parlamentarne većine, kao i europskih integracija BiH, a kaže i kako je sve moguće poboljšati do kraja mandata ako postoji pozitivna politička volja.
Večernji list: Koliko ste zadovoljni radom Zastupničkog doma? Ima li promjena u odnosu na prethodni mandat?
- Evidentna je pozitivna promjena u radu Zastupničkog doma BiH, kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu, jer je aktualna koalicijska većina u dosadašnjem mandatu bila manje ili više fokusirana na realizaciju ključnih prioriteta iz europske agende, što je rezultiralo većim brojem usvojenih zakona nego za čitav prethodni mandat.
No, uvijek se može bolje i zbog toga se nadam i očekujem da će tijekom mandata aktualni Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH ostvariti bolji rezultat nego što je to, npr., bilo u mandatu 2015. - 2018., kada je usvojeno 90 zakona, gotovo 30 cjelodržavnih strategija, 235 sporazuma i kada smo svjedočili kontinuiranom rastu BDP-a, rastu izvoza, povećanoj razini domaćih i stranih investicija, kao i broja zaposlenih, turista itd., što je imalo pozitivan učinak na ukupnu socioekonomsku i sigurnosnu situaciju u BiH.
Ključni preduvjet za produktivan rad izvršne i zakonodavne vlasti na razini BiH je strateško jedinstvo svih proeuropskih snaga i ispravno razumijevanje te bezuvjetno prihvaćanje činjenice da su EU i NATO integracije naši ključni vanjskopolitički, a reintegracija, vladavina prava, ekonomski rast i razvoj i stabilnost unutarnji ciljevi na kojima moramo raditi iskreno, stručno, marljivo i odgovorno.
Večernji list: Postoji li parlamentarna većina na državnoj razini s obzirom na to da je kod nekih odluka teško zaključiti tko je tu vlast, a tko oporba?
- Mislim da je već postala praksa da u Bosni i Hercegovini jasna parlamentarna većina postoji uglavnom prilikom imenovanja Vijeća ministara i nekoliko drugih rukovodećih dužnosti, a poslije se to mijenja ovisno o temi koja je predmet rasprave.
Problem je u činjenici da procesu formiranja koalicije i imenovanju Vijeća ministara ne prethodi izrada mandatnog programa rada s jasnim mjerama, aktivnostima, rokovima i nositeljima takvih zadataka, a koji bi bio najbolji parametar za mjerenje učinkovitosti rada koalicije. Primjerice, prije imenovanja aktualne vlade Njemačke 300 stručnjaka iz svih oblasti delegiranih uime triju stranaka koalicije su, podijeljeno u 22 radne skupine vodilo je višemjesečne razgovore kako bi postiglo konsenzus o programu rada prezentiranom na više stotina stranica. Na bazi toga programa danas se mjeri uspjeh i učinkovitost rada i ureda i koalicije.
Nažalost, na razini BiH koalicije nemaju program rada jer nemaju karakter strateškog partnerstva, nego su uglavnom produkt našeg ustavno-političkog uređenja.
Ima, naravno, i pozitivnih stvari. U tom smislu smo u posljednjih 10-ak mjeseci svjedočili i razdobljima i procesima kada je vladajuća koalicija na državnoj razini, suočena s jasnim uvjetima i rokovima vezanim uz napredak na putu EU integracija i osiguranju prijeko potrebnih grantova, fondova i kreditnih odnosno investicijskih sredstava, djelovala koordinirano, jedinstveno i odgovorno, ali, nažalost, uvijek se radilo o vanjskim poticajima umjesto o unutarnjem dijalogu i kompromisu.
Večernji list: Pred BiH su ozbiljne zadaće na europskom putu. Vjerujete li u spremnost i sposobnost Parlamentarne skupštine BiH da usvoji potrebne reforme?
- Pojednostavljeno kazano, europske integracije znače usvajanje stotina i stotina reformskih zakona koji mijenjaju dosadašnje matrice ponašanja u BiH. Mislim da se veliki broj aktualnih političara boji takvih strukturnih promjena koje su utemeljene na vladavini prava, demokratskim načelima i europskim vrijednostima.
Naviknuti na patokraciju, osjećaju otpor prema demokraciji i meritokraciji. Zbog toga nisam optimist da Parlamentarna skupština BiH može u kratkom razdoblju usvojiti zahtijevani broj zakona, strategija, standarda i normativa nužnih za punopravno članstvo u EU onako kako su to, primjerice, uradile Bugarska ili Rumunjska, ali sam siguran da možemo, korak po korak, realizirati sve prioritete koji su potrebni za početak pregovora, a onda u prihvatljivoj dinamici zatvarati pregovaračka poglavlja i klastere.
Ključ svega, i to moram ponoviti, je pozitivna politička volja uz imperativno odustajanje od etnocentrističkih, separatističkih i iredentističkih ideja.
Večernji list: Gdje vidite glavne probleme i uzroke stalnih političkih kriza i previranja u BiH, koje se izravno reflektiraju i na funkcioniranje institucija vlasti?
- Glavni problem je u održavanju fikcije i fatamorgani da je bh. entitet RS “država” i da se u pogodnom geopolitičkom trenutku može odvojiti od BiH te priključiti Srbiji. Takvo razmišljanje vladajuće koalicije u entitetu RS, koje je u potpunoj suprotnosti s Ustavom BiH, međunarodnim pravom i važećim konvencijama, proizvodi kontinuirane antiustavne aktivnosti uperene protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uzrokuje stalne pokušaje revizije povijesti te sramotno i nečovječno glorificiranje ratnih zločinaca, dok političke podvale postaju dominantan obrazac ponašanja, a perfidna zamjena teza instrument za ostvarivanje separatističkih i velikodržavnih ciljeva. Sve skupa onemogućava stvaranje pogodnog ambijenta za pomirenje, suradnju i napredak. Tako, umjesto reintegracije, ekonomskog rasta i razvoja, obnove zajedničkog života i solidarnosti, na djelu imamo nacionalističku demagogiju čiji je cilj svjesno obmanjivanje javnosti i, po modelu “Hanibal ante portas”, širenje straha od drugog i drugačijeg kako bi se homogeniziralo etničko biračko tijelo te zadržala osobna i stranačka moć.
Istodobno građani žive u sve neizvjesnijem ambijentu, dok njihovi životni interesi nisu na listi prioriteta te nekolicine političara koji su, i svi to znamo, glavni uzročnici ukupne nestabilnosti.
Večernji list: Što je moguće poboljšati do kraja mandata?
- Sve je moguće poboljšati do kraja mandata ako postoji pozitivna politička volja i ako svi budemo odgovorni i posvećeni prioritetima koji su u interesu BiH i svih njezinih građana.
BiH raspolaže iznimnim prirodnim resursima, bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, talentiranim i inovativnim mladim osobama, agilnim i sposobnim gospodarstvenicima, uspješnim članovima akademske zajednice, svjetski poznatim osobama iz sfere kulture, znanosti i sporta, sve bolje organiziranom i investicijski potentnom dijasporom.
Dakle, ne zaostajemo u ključnim resursima za bilo kojom uspješnom državom.
Naš problem je što su naši razvojni kapaciteti i investicijske mogućnosti, koje bi trebale biti u fokusu izvršne i zakonodavne vlasti, u potpunosti zasjenjeni dnevnopolitičkim provokacijama, svađama i tenzijama koje kontinuirano plasiraju pojedini politički lideri i njihovi trabanti.
Danas, nažalost, jako malo političara govori o ekonomiji, investicijama, novim radnim mjestima, poboljšanju životnog standarda, boljem zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj sigurnosti itd. I zbog toga se stalno vrtimo u spirali stranačkog nacionalizma koji nam oduzima pozitivnu energiju i paralizira očekivani napredak.
Samo će prihvaćanje BiH kao cjelovite i suverene države u kojoj žive ravnopravni narodi i jednakopravni građani voditi prema iskrenoj europskoj i demokratskoj opredijeljenosti i sinergijskom djelovanju svih politika u cilju očuvanja mira, stabilnosti i prosperiteta.
Večernji list: Koliko promjene u Europi, a moguće i u Americi, mogu utjecati na BiH i situaciju u zemlji?
- Bosna i Hercegovina nikada nije bila odvojena od geopolitičkih događanja i uvijek su se ti događaji, u manjoj ili većoj mjeri, reflektirali i na situaciju u Bosni i Hercegovini. Međutim, mislim da nema razloga za iracionalan strah i defetizam. Izbori za Europski parlament prošli su očekivano, odnosno mnogo bolje od predviđanja teoretičara zavjere. I dalje dominiraju stranke desnog centra, koje će nastaviti svoju koaliciju sa strankama centra i lijevog centra. Ni krajnja ljevica ni krajnja desnica nisu uspjele ostvariti rezultat na europskim izborima koji bi mogao nešto promijeniti.
Kada je riječ o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, mislim da je još rano za davanje ocjena o tome tko će pobijediti. Izbori su tek u studenome i do tada je moguće da se dogodi još mnogo preokreta, posebno imajući u vidu da svjedočimo vrlo dinamičnoj kampanji. Međutim, bez obzira na ishod, trebamo imati u vidu da je riječ o državi s dugom demokratskom tradicijom čija se vanjska politika ne mijenja “preko noći” i u skladu sa željama balkanskih političara. Ranije iskustvo uči nas da cjelovita, multietnička i euroatlantska Bosna i Hercegovina nije gubila podršku američke administracije bez obzira na to tko je bio na vlasti.
Večernji list: Kako popraviti odnose sa susjednim zemljama? Čini se da su ti odnosi na načelu “toplo-hladno” i da se zapaljivim izjavama svako malo potiču napetosti?
- Kada je riječ o suradnji sa susjednim državama, moram kazati da sam zagovornik suradnje na razini državnih institucija, a ne na razini etničkih zajednica ili političkih stranaka.
Kako bismo popravili međudržavne odnose u našem okruženju, naši bi susjedi morali ispravno razumjeti i prihvatiti nekoliko činjenica.
Prva je da je arhitektura granica na zapadnom Balkanu završena i da je apsolutno neprihvatljiv bilo kakav nasrtaj na teritorijalni integritet, suverenitet i političku neovisnost BiH ili bilo koje druge države. Sve dok BiH od pojedinih radikalnih politika iz našeg susjedstva bude promatrana kao područje za namirivanje velikonacionalnih interesa, odnosno sve dok ne prestanu ideološki, ekonomski, psihološki i kulturološki nasrtaji na BiH, dok se ne prestane negirati genocid i dok se ne prestanu veličati ratni zločinci, nećemo imati povoljno okruženje za sadržajniju i konstruktivniju međudržavnu suradnju.
Druga stvar je činjenica da unutarnje administrativno uređenje BiH nikada nije bilo temeljeno na etničkim ili vjerskim načelima. Oni koji razmišljaju u takvim dimenzijama moraju znati da je to apsolutno neprihvatljivo i sasvim sigurno neodrživo. BiH je već tisuću godina neporeciva povijesna i kulturna činjenica, jedinstveno državno biće i paradigma multietničkog društva, dakle, baš onakva kakvom ju je jednom prilikom opisao fra Petar Anđelović: “Bosna je uvijek bila mjesto susreta naroda, religija i običaja i po tome je bila posebna, zanimljiva i velika, i kao takvoj njoj nema smrti, jer ako ne bi bilo Bosne, nestao bi primjer kako ljudi mogu živjeti zajedno i nadživjeti sve prijetnje nadolazećih vremena”.
Treća stvar koju naši susjedi trebaju shvatiti i bezuvjetno prihvatiti jest povijesna činjenica da su Bošnjaci stari europski narod, jednak drugim europskim ili narodima u našem susjedstvu. Istodobno, Bošnjaci su, identično kao i bosanski Srbi i bosanski Hrvati, politički narod koji je neizostavan dio državotvornog kompozita i nezaobilazan čimbenik u svim procesima u BiH i okruženju. Zbog toga je vrijeđanje i negiranje Bošnjaka, koje često čujemo od pojedinih političara, kako iz BiH tako i iz okruženja, zapravo negiranje multietničke BiH.
I na kraju, možda i najvažnija stvar je da naši susjedi, a posebno naši istočni susjedi, konačno prihvate realnost koja je utemeljena na povijesnim istinama i relevantnim činjenicama i da izađu iz sfere velikodržavnih ideja i mitova koji su potpuno strani modernim demokratskim tijekovima u 21. stoljeću.
Kao što je jednom rekao J. F. Kennedy: “Veliki neprijatelj istine vrlo često nije samo laž - namjerna, smišljena i neiskrena - nego mit - uporan, uvjerljiv i nerealan”.
Večernji list: Postoji li stvarna sigurnosna prijetnja u BiH i regiji te, ako postoji, tko je stvara?
- Najveća prijetnja je stranački nacionalizam koji koketira s klerikalizmom i još uvijek živim velikodržavnim idejama. Tendenciozno iznošenje neistina i huškačko targetiranje čitavog naroda, a najčešće su na udaru Bošnjaci, postaje ustaljena praksa koja u jednom trenutku može izaći izvan kontrole promotora takvih retrogradnih politika i pretvoriti se u vrlo opasan domino-efekt jer je na Balkanu oduvijek bilo previše povijesti i previše neodgovornih pojedinaca i skupina.
Bosni i Hercegovini trebaju mudri i odgovorni političari koji će biti graditelji međukulturnih mostova jer je na našim prostorima uvijek bilo mjesta za drugog i drugačijeg. U BiH se ne može govoriti o povijesnoj međuetničkoj mržnji, kako to lažno propagiraju pojedini politički lideri i kvazipovjesničari, jer je riječ o malicioznom pokušaju stvaranja smutnje i razdora, što korozivno utječe na kvalitetu političkog i sigurnosnog ambijenta.
U BiH ne postoji mržnja naroda jednih prema drugima, mržnja postoji samo među političarima koji je onda fakturiraju čitavim narodima.
Multikonfesionalno društvo, jednakopravnost naroda i građana te tradicionalna susjedska solidarnost su Magna Carta BiH. To su ujedno važni čimbenici unutarnje reintegracije i stabilizacije. Pojednostavljeno kazano, ako bi se u institucionalnom smislu poštovala načela kolokvijalno nazvane Povelje zapadnog Balkana, kao što su teritorijalni integritet, suverenitet, politička neovisnost i međunarodnopravni subjektivitet, uz kreiranje međudržavnih odnosa na temelju međusobnog uvažavanja i reciprociteta, onda bismo mogli govoriti o dugoročnom miru i stvarnoj stabilnosti.
