Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je oko 11,8 milijardi KM, od čega je ukupan vanjski dug u koji ulaze i kreditni aranžmani s MMF-om, Svjetskom bankom i Europskom investicijskom bankom dostigao rekordnu brojku od 8,4 milijarde maraka, izvijestio je N1. U proteklih sedam godina porastao je za čak 3,5 milijardi i veći je od ukupne svote svih proračuna koja je za 2015. iznosila 5,8 milijardi KM. BiH se kod MMF-a namjerava zadužiti za dodatnih milijardu i 100 milijuna maraka kredita, ovaj put u nešto povoljnijem aranžmanu, no ekonomisti upozoravaju: “Od 600 do 750 milijuna KM godišnje država se mora zadužiti kako bi mogla isfinancirati birokratski aparat. Bilo je ohrabrujuće slušati novu koaliciju na početku, nove reforme nisu novo zaduženje građana, kako god oni to nazivaju - to je kredit koji trebamo vratiti, godinu prije ili poslije, to je nebitno. I 2008. sam pitao od čega ćemo mi to vraćati, pitam i danas”, kaže Fuad Kasumović, ekonomist i bivši zamjenik ministra financija i riznice BiH. Unutarnji dug BiH koji, uz ostalo, uključuje obveznice, rizničke zapise, kredite komercijalnih banaka, na kraju rujna prošle godine iznosio je oko 3,3 milijarde maraka, što je povećanje za 11,2 posto.
Ukupna unutarnja zaduženost RS-a za oko milijardu i 400 milijuna je veća u odnosu na Federaciju. Slično je i kod gradova i općina gdje je RS zaduženiji, no ne treba zaboraviti i županije. Ukupan javni dug BiH nalazi se na razini 45 posto BDP-a, što je ispod prosjeka nekih europskih zemalja, kao što je javni dug Grčke koji u odnosu na bruto društveni dohodak iznosi više od 168 posto ili, pak, susjedne Hrvatske gdje je nešto viši od 87 posto BDP-a. Inače, najmanju zaduženost u EU ima Estonija.
Ukupan dug RS-a u 2015. godini prešao je 60 posto bruto društvenog proizvoda, u Federaciji je taj dug oko 38 posto.
