Trenutačno se u BiH vode 33 istrage protiv sedamdeset osumnjičenih za organiziranje terorističkih skupina, javno poticanje na terorizam, novačenje te protuzakonito pridruživanje inozemnim paravojnim ili parapolicijskim postrojbama, piše Večernjilist BiH. Do sada je podignuto dvadeset optužnica za terorizam. Operativna skupina raspolaže informacijama kako se do sada 120 državljana BiH borilo na ratištima u Siriji i Iraku. Dio njih je poginuo, a nekoliko desetaka ih se vratilo u BiH i sada su pod istragom ili su već optuženi zbog terorizma.
Kao zabrinjavajući istaknut je podatak po kojemu je većina takvih osoba koje su se borile na strani islamističkih terorista vrlo mlada, odnosno kako su rođeni nakon 1990. U sjeni istraga i prvih osuda državljana BiH zbog sudjelovanja u ratu u Siriji, u Sarajevu su na konferenciji “Balkanski džihadisti: radikalizacija i regrutiranje boraca za Siriju i Irak”, koju je organizirala Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN), prezentirani rezultati analize radikalizacije i regrutiranja džihadista iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije, a neki od iznesenih podataka zabrinjavajući su.
Kako preko Twittera prenosi BIRN BiH, najveći broj vjerskih boraca s Balkana je u Siriju i Irak otišao 2012. i 2013. Koliko je poznato, do sada je ukupno 877 osoba otišlo ratovati za Islamsku državu, a vratilo se njih 299. Ti ljudi nisu u zatvoru. Novinarka BIRN-a Anita Rice istaknula je kako se posljednjih godina broj džihadista s Balkana koji odlaze u Siriju i Irak smanjio jer su države donijele zakone kojima se odlazak kažnjava, a urednik BIRN-a Ervin Qafmolla je dodao kako još uvijek ne postoji zadovoljavajuća razina suradnje između policija ovih država. On je također spomenuo kako su za regrutaciju boraca s Kosova najviše odgovorne ilegalne džamije.
Naime, u svojem tekstu o džihadizmu na Balkanu, Anita Rice spominje izjave stručnjaka koji tvrde da se značaj broj mladih ljudi i dalje radikalizira na internetu unatoč novim zakonima i sigurnosnim mjerama, što znači da je obujam ekstremizma veći nego što se do sada mislilo. Stručnjak za cyber-terorizam dr. Fabian Zhilla s Kanadskog instituta tehnologije u Tirani napominje kako se mladi Albanci najčešće radikaliziraju na društvenim mrežama kao što je Facebook:
- ISIL konstantno širi svoju propagandu internetom, a njegova se publika uglavnom sastoji od pojedinaca koji podupiru nasilje. Dr. Mimoza Xharo, koja više od dvadeset godina surađuje s obavještajnom službom u Albaniji, također tvrdi kako je obujam ekstremizma podcijenjen. Ona tvrdi kako su mladi Albanci s malo “mainstream” religijske podloge koji prate i dijele nasilnu propagandu potencijalni “borci iz sjene”: - Albanija je pod prijetnjom rasta online pobornika ekstremizma koji bi mogli djelovati kao usamljeni napadači - ističe Xharo. Uroš Pena iz Tijela za koordinaciju policijskih službi BiH naglasio je, pak, da se i ne zna koliko je veliki problem terorizma i radikalizacije. On je također podsjetio kako je BiH imala napade u Zvorniku i Rajlovcu, ali još uvijek nema sve elemente kako bi ti slučajevi bili riješeni.
