Trenutačno u Federaciji BiH postoji veoma izraženo zanimanje za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije koja kao primarno gorivo koriste obnovljive izvore energije, a što se posebno odnosi na korištenje hidroenergije, energije vjetra i solarne energije, piše Večernji list BiH.
Ukupna snaga
Naime, prema podacima Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, zaključno s lipnjem ove godine, u ovom Ministarstvu zaprimljeno je ukupno 411 zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za postrojenja koja koriste 0IE, od čega je izdana 371 energetska dozvola, a izgrađeno ukupno 187 objekata.
Podaci Operatora za OIEiEK pokazuju da su do polovine ove godine izgrađena ukupno 182 postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, čija ukupna instalirana snaga iznosi 61,711 MW. U ovaj broj i količine instalirane energije nije uključena vjetroelektrana Mesihovina s 50,6 MW, koja je u probnom radu, kao ni pet malih vjetroelektrana od po 20 kW. Također, na listama čekanja Operatora za OIEiEK, zaključno sa srpnjem 2018. godine, nalazi se veći broj potencijalno privilegiranih proizvođača električne energije, za koje su rezervirane dinamičke kvote u ovoj i sljedeće dvije godine. Zbog popunjenosti dinamičkih kvota u važećem Akcijskom planu za korištenje obnovljivih izvora energije (APOEF), Operator za OIEiEK nije u mogućnosti riješiti velik broj zahtjeva investitora za stjecanje statusa privilegiranoga, odnosno potencijalnoga privilegiranog proizvodača, a isti su odbijeni zbog zauzetosti navedenih dinamičkih kvota.
Na listi odbijenih zahtjeva za potencijalne privilegirane proizvođače (solarna energija) Operatora za OIEiEK nalaze se 53 postrojenja ukupne instalirane snage od 5144,14 kW, a na listi odbijenih zahtjeva za privilegirane proizvođače (solarna energija) nalazi se 10 postrojenja (koja su izgrađena i priključena na distribucijsku mrežu) ukupne instalirane snage od 317,60 kW. Predloženo je Vladi FBiH da se korekcijama APOEF-a povećaju dinamičke kvote za solarne elektrane i osiguraju dinamičke kvote za bioplin. Riječ je o ukupnom iznosu poticajnih sredstava od 13,2 milijuna maraka, od čega na biomasu otpada 4,2, a na bioplin 5,5 milijuna KM.
Veća ulaganja
APOEF-om se, u okviru nacionalnog cilja korištenja obnovljivih izvora energije, iskazuju obvezujući ciljevi Federacije o udjelu energije iz OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije, energije za grijanje i/ili hlađenje i energije za transport, uvažavajući učinke regulacijskih mjera koje se odnose na unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uštede energije kod krajnjih kupaca, kao i drugih mjera sa svrhom ispunjenja postavljenih ciljeva.
Obnovljivi izvori energije predstavljaju sve značajniji segment opskrbe energijom u Europskoj uniji, a BiH je očito još uvijek daleko od tih standarda, iako je zanimanje za ovu vrstu ulaganja sve veće, što pokazuju i promjene u APOEF-u. •
