Izvješće o međunarodnim vjerskim slobodama za 2023. američkog State Departmenta koje se odnosi na Bosnu i Hercegovinu zabilježilo je povećanje broja incidenata kojima su cilj bili vjerski objekti, pripadnici crkava i vjerskih zajednica te govor mržnje prema drugima, piše portal Večernjeg lista BiH. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izvijestila je o većim brojevima, uključujući 23 incidenta usmjerena na muslimane, 17 u kojima su meti katolici, 16 protiv pravoslavnih kršćana i jedan protiv Židova. Povećan broj incidenata u odnosu na 2021. godinu, od kojih su svi prijavljeni policiji, odnosi se na vandalizam vjerskih objekata, skrnavljenje grobalja, prijetnje vjernicima i službenicima, uključujući muslimanke zbog nošenja prepoznatljive nošnje, te ometanje vjerskih obreda, navodi se u izvješću. Objašnjava se kako je Međureligijsko vijeće (MRV) BiH tijekom godine zabilježilo četiri slučaja vjerske netrpeljivosti i mržnje prema vjerskim službenicima i vjernicima te osam slučajeva vandalizma nad vjerskim objektima i grobljima.
Manjine ugrožene
Iz te institucije vjeruju da je stvarni broj takvih vjerski motiviranih incidenata mnogo veći, ali da se pripadnici vjerskih skupina boje prijaviti ih. Prema muslimanskim, katoličkim i srpsko-pravoslavnim vjerskim zajednicama, vlasti su ih nastavile diskriminirati selektivnim provođenjem njihovih prava u pogledu pristupa obrazovanju, jeziku, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i drugim socijalnim uslugama u regijama gdje su te skupine činile vjerske manjine. Izvijestili su da su izbjeglice koje se vraćaju u svoje izvorne zajednice u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom bile posebno sklone diskriminaciji. Izvješće navodi da su vjerski čelnici nastavili izjavljivati da policija oklijeva istražiti potencijalne zločine iz mržnje usmjerene na vjerske manjinske zajednice i rekli su da pripadnici manjina nisu dovoljno zastupljeni unutar organizacija za provođenje zakona.
Čelnici međureligijskog vijeća, čije članstvo čine tri od četiri tradicionalne vjerske zajednice nakon povlačenja SPC-a u ožujku, rekli su da su lokalne vlasti u cijeloj zemlji nastavile diskriminirati manjinske žrtve propuštanjem istrage i procesuiranja prijetnji nasiljem, uznemiravanjem i vandaliziranjem njihovih skupina. Čelnici toga vijeća izjavili su kako su, međutim, ohrabreni činjenicom da policija i tužiteljstva neke incidente klasificiraju kao kaznena djela umjesto kao prekršaje, kao što su ranije činili češće. MRV je nastavio navoditi da su službenici za provođenje zakona povremeno propustili istražiti motive ili uzeti u obzir da su se djela dogodila na vjerskim mjestima i da se mogu kategorizirati kao zločini iz mržnje. MRV je rekao da su se gotovo svi incidenti dogodili skupini ili pojedincima koji žive u području u kojem su bili u manjini. Te su zajednice često bile dom povratnicima ratnih izbjeglica koje nisu imale puni pristup drugim pravima, uključujući obrazovanje i političko predstavljanje od člana svoje zajednice te su inače bile ranjive. U mnogim slučajevima čelnici IRC-a rekli su da su takvi pojedinci oklijevali prijaviti incidente policiji ili medijima, osobito u regijama gdje je njihova vjerska skupina bila manjina, iz straha da bi pozornost javnosti mogla rezultirati odmazdom ili povećati napetosti u zajednici s negativnim učincima na zajednicu i članove zajednice.
Zanemarene prijetnje
U izvješću se navode i pojedini slučajevi na koje upućuje američka administracija, ali i iz nepoznatih razloga zanemaruju brojni slučajevi antisemitizma koji su se mogli vidjeti i čuti za vrijeme propalestinskih skupova koji su se, međutim, promaknuli u protužidovske prosvjede uz pozive za uništenje Države Izrael i veličanje terorističkih organizacija. Spominje se doduše tek slučaj antisemitskih poruka, ali uz pozivanje na "lokalne medije" prema članu Uprave Zrinjskog Amiru Grossu Kabiriju. Uz to, u izvješću se navodi kako je Gradsko vijeće Mostar uklonilo nazive ulica nazvanih po ustašama u tome gradu te kako je američki veleposlanik Michael Murphy posjetio i ohrabrio malu skupinu muslimanskih vjernika u zaleđu Neuma, a od vlasti zatražio da im se omogući dogradnja džamije. U izvješću se navodi i kako u BiH djeluje 13 paradžemata koji okupljaju pripadnike radikalnog selefijskog pokreta. - S padom ISIL-a u Siriji i Iraku Islamska zajednica rekla je da je došlo do slabljenja nasilnih i militantnih pokreta unutar selafističkog pokreta u zemlji - naveli su u izvješću. •
