U svijetu u kojem su digitalne informacije postale neizostavni dio naše svakodnevice, suočavamo se s nevidljivim neprijateljem - digitalnim otpadom. Iako ga ne vidimo, njegov utjecaj na našu životnu sredinu je ozbiljan i dugoročan. U razgovoru s rukovoditeljem odjela za informatičku tehnologiju za regiju Jugoistočne Europe u kompaniji Nestlé, Vedranom Aničićem otkrivamo šta je to digitalni otpad, kako nastaje i zašto je važno da se svi, posebno generacija Z, aktivno bore protiv njega. Povod za razgovor je aktivnost „Čista umjetnost“ koja se već treću godinu realizuje u Bosni i Hercegovini. Ovoga puta aktivnost je usmjerena na generaciju Z koja najčešće doprinosi stvaranju digitalnog otpada, a da toga uopće nisu ni svjesni. Studenti pet sveučilišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjaluci su tijekom listopada prikupljali električni otpad od kojeg su napravljene skulpture koje će obezbijediti novac na prodajnoj izložbenoj aukciji za sadnju novih sadnica. Ova aktivnost bila je ujedno odlična prilika da saznaju više o digitalnom otpadu i načinu njegovog reduciranja.
„Čista umjetnost“ je hvale vrijedna aktivnost i značajna je za pojedince, kao i čitavo društvo, jer nas uči o štetnostima digitalnog otpada, ali ujedno i nudi rješenja kako da smanjimo loš utjecaj na naš okoliš“, započinjemo razgovor s Vedranom Aničićem, rukovoditeljem odjela za informatičku tehnologiju za regiju Jugoistočne Europe u kompaniji Nestlé.
Šta je digitalni otpad i kako ga definirate?
Vedran: Digitalni otpad obuhvaća sve neželjene informacije koje putuju računalnim mrežama ili se pohranjuju, uključujući beskorisne i zastarjele podatke. Iako ne zauzima fizički prostor, njegov utjecaj na okolinu je ozbiljan.
Kako je generacija Z u fokusu ove aktivnosti, da li upravo ta generacija stvara najviše digitalnog otpada?
Vedran: Činjenica je da svi, bez obzira na uzrast, doprinosimo digitalnom otpadu. Tehnološki napredak promijenio je naše ponašanje. Generacija Z nije jedina odgovorna, iako su poznati po upotrebi tehnologija i društvenih mreža, u konačnici svi moramo preispitati svoje navike.
Kako pravimo digitalni otpad?
Vedran: Stvaranje digitalnog otpada često je rezultat nesvjesnosti ili pogrešne procjene. Ljudi i tvrtke često čuvaju nepotrebne podatke, opterećujući podatkovne centre, zahtijevajući energiju koja negativno utječe na okoliš. Čak i onda kada koristimo zelenu električnu energiju, trebamo uzeti u obzir negativan utjecaj proizvodnje uređaja, baterija i transportnih sustava.
Digitalni otpad stvara značajnu emisiju CO2. Prema rezultatima istraživanja projekta Carbon Literacy iz marta 2023. godine pokazuju da 1 minuta gledanja videa na YT proizvede 0,46 g CO2. Šta je najteži digitalni otpad?
Vedran: Digitalni otpad sam po sebi nema masu pa ne možemo govoriti o "težini" digitalnog otpada jer na kraju dana ako imamo 100 GB videa ili Excel datoteka utjecaj na okoliš je nažalost isti. Svaka neželjena, nepotrebna digitalna informacija ili pohranjena datoteka bez vlasnika izravno utječe na naš okoliš i trebali bismo se pobrinuti da takvih datoteka bude što manje.
Kako onda da racionaliziramo virtualni prostor?
Vedran: Edukacija je ključna. Ljudi moraju naučiti vrijednost digitalnih informacija i smanjiti nepotrebne sadržaje. Racionalizacija virtualnog prostora smanjit će potrošnju energije i zagađenja. Važno je jačati svijest o utjecaju na prirodni okoliš prilikom donošenja odluka o čuvanju podataka. Posebno treba razumjeti koliko energije je potrebno za napajanje, hlađenje i druge operacije u podatkovnim centrima kada se datoteke pohranjuju "u oblaku". Nagomilavanje nepotrebnog sadržaja utječe na povećanje kapaciteta podatkovnih centara, što rezultira većom potrošnjom električne energije i zagađenjem.
Kako i na koji način se Nestlé bori protiv digitalnog otpada?
Vedran: U našoj tvrtki ograničili smo životni vijek datoteka u Cloudu na dvije godine (s mogućnošću produženja ako postoji valjan razlog). Blokiramo neželjene e-mail poruke, te educiramo zaposlenike da smanje broj razmijenjenih e-mailova i uključe samo osobe koje moraju biti uključene u njih. Ograničen je i prostor za pohranjivanje starih e-mailova, pa će zaposlenici morati dobro procijeniti nužnost pohranjivanja istih. Arhive datoteka uglavnom smo preselili u Cloud, gdje je također ograničen kapacitet. Na mjestima gdje je to moguće značajno smo smanjili potrošnju električne energije eliminacijom lokalnih servera i radimo planove za daljnje optimizacije.
Koji bi bili korisni savjeti za generaciju Z kada govorimo o digitalnom otpadu i njegovom reduciranju?
Vedran: Svima bih savjetovao da se educiraju, raspitaju o utjecaju digitalnog otpada na okoliš i to znanje primjene u svaku odluku o tome hoće li i koliko dugo čuvati određene digitalne datoteke ili neku digitalnu informaciju slati putem računalne mreže. Uz već navedene mjere mogu se koristiti i sa blokadom prometa ka portalima koji generiraju neželjeni sadržaj i opterećuju korisnika reklamama. Ipak, svijest o posljedicama je najvažnija.
Digitalni otpad možda je nevidljiv, ali njegov utjecaj na našu planetu je sveprisutan. Rješavanje ovog problema zahtjeva zajednički angažman svih generacija. Obrazovanje, svijest i akcija su ključni za stvaranje održive budućnosti za sve nas, a evo i nekoliko savjeta kako se riješiti digitalnog otpada:
1. Razvijajte svijest: educirajte se o uticaju digitalnog otpada na okolinu
2. Razmislite prije slanja: pitajte se da li je vaša digitalna informacija zaista potrebna prije nego što je pošaljete
3.Racionalizujte podatke: čuvajte samo važne podatke, smanjujte nepotrebne fajlove
4. Podržite održivost: potičite kompanije i zajednice da poduzmu korake protiv digitalnog otpada
