U Velikoj Kladuši, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, ne vidi se izlaz iz ekonomske krize. Nekadašnji ponos regije, Agrokomerc, i dalje je sjena prijašnjeg giganta. I dok se govori o revitalizaciji firme, taj grad je u fokusu javnosti, ali iz nekih drugih razloga.

Davno je kroz kapiju Agrokomerca Milan Repac na posao, autobusom, dovozio 50-tak radnika. Peradarske farme sada su očerupane.

"Vidite i sami da to ne može nitko obnoviti. Sve je uništeno, politika je to napravila od nas", kaže on.

Ni zbog politike, ni uništenih pogona, Bosanska Bojna u posljednje vrijeme nije u fokusu, već zbog prodaje dijela imovine domicilnog, mahom izbjeglog srpskog stanovništa, a koju kupuju, govori se, pripadnici vehabijskog pokreta.

Na prodaju i robna kuća

"Tamo se bave nekakvim, navodno, ovčarstvom, ali mi s njima za sada nemamo nikakvih problema. Za dalje se ne zna šta će biti", kaže Veljko Grmuša, stanovnik Bosanske Bojne.

Mnogi vjeruju da će se nastaviti devastiranje Agrokomerca u kraju koji je dobrim dijelom odan bivšem direktoru Fikretu Abdiću, osuđenom za ratne zločine.

Ali, kako nema ekonomske perspektive, objašnjavaju u gradu, raširio se i pokret koji na drugačijim osnovama izučava islam.

"To nije ništa drugo do rezultat loše ekonomske i opće situacije u društvu. Mladi jednostavno ovdje nisu sigurni i onda pokušavaju naći sigurnost i utočište u raznim pokretima, sektama", kaže Amir Purić, novinar iz Velike Kladuše.

U gradu s oko 45.000 stanovnika zaposleno ih je oko 4.200. Broj onih bez posla, duplo je veći, blizu 8.500. I ljudi odlaze. Općinski načelnik Edin Behrić ih želi zadržati.

"Podržat ćemo i sve gospodarstvenike s područja naše općine koji žele da idu u domenu razvoja", kaže on.

Razvoja nema, vjeruje, bez Agrokomerca, čija je robna kuća na prodaju, a kako bi se pokrili dugovi i prema mirovinskom fondu, kojem 17 godina nije uplaćivan novac.

Odnedavno je u fotelji firme Munir Termiz, novi v. d. direktora. U prodaji imovine, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i izvan granica, vidi ekonomski izlaz.

Dug od 125 milijuna eura

"Uprava društva s Nadzornim odborom ustanovit će koja to nekretnina može ići u prodaju, a da ne remeti osnovnu proizvodnu - uslužnu djelatnost Agrokomerca", kaže Termiz.

Dio bivših radnika vjernih Fikretu Abdiću financijsku konsolidaciju i treći pokušaj privatizacije smatra daljnjim uništavanjem onoga što su stvarali.

"Vlada i aktualne vlasti nastavljaju istu politiku, bez konkretnog plana kako revitilazirati, kako pokrenuti, kako zaposliti", kaže Mirvet Beganović iz Udruge za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca.

Bivši kladuški gigant nekada je zapošljavao 13.000 radnika, a sada ih ima 260 i dugove od 125 miliona eura.

Ukrajinci koji borave u Hrvatskoj uputili Vladi RH ova tri zahtjeva za olakšavanje njima i hrvatskoj ekonomiji