Rijetko viđen prizor na riječnim tokovima Bosne i Save zabilježen je ovih dana u posavskoj ravnici navikloj na svakakve ekstremne prirodne nepogode. Porast temperature otopio je ledenu površinu rijeke Bosne koja je donijela toliko problema PŽ zbog poplava nezabilježenih od 2014. kada je, iako je bilo straha od rijeke Save, Posavce poplavila rijeka Bosna.
Ovoga puta sante leda krenule su rijekom Bosnom i, nakon ulijevanja u rijeku Savu kod Šamca, nastavile su nezaustavljivim tokom kroz tri posavske općine. Vijest se širila munjevitom brzinom posavskom ravnicom, ne zbog straha od poplava jer, na sreću, nizak vodostaj rijeka omogućio je protočnost ledenih santi bez većih čepova, već zbog atrakcije. Takav prizor nisu upamtili ni najstariji Posavci. Kažu, istina, Sava je se ledila jer bilo je godina, primjerice 1929. i 1956., kada je Sava bila potpuno zaleđena, ali ovakve velike sante leda, kažu, nikada nisu plutale rijekom. Najviše straha zbog velikih šteta imali su vlasnici plovnih objekata u trima posavskim općinama. Nakon vijesti da se ledene sante kreću rijekom Savom, svi su žurno pokušali naći rješenja za svoja plovila. Sva sreća, kažu upućeni, da je vodostaj rijeka bio nizak, tako da je riječno korito primilo svu silinu ledenih santi koje su se kretale prema Brčkom i nadalje, tako da nije došlo do tzv. ledenih poplava. Naime, zbog niskih temperatura na rijekama se stvara led i gomilaju sante koje mogu blokirati tokove, stvoriti prirodne brane i uzrokovati tzv. ledene poplave. Na brčanskom području led je najviše štete pričinio drvenim dokovima uz riječnu obalu. Mjerodavni tvrde da ledom nisu bili ugroženi mostovi na rijeci Savi. Ledeni čepovi razbijani su navrijeme kako se ne bi stvorio veći nanos leda. Prilikom niskog vodostaja, kakav je ove godine, vode sporije teku, led se lakše stvara, a lakše se formiraju i prirodne ledene brane.
Takvih problema, na sreću, u Posavini nije bilo pa ni potrebe za ledolomcima. Posavci su navikli na svakojaka događanja vezana uz rijeke i njihovu ćudljivu prirodu pa pušu i na hladno i ipak se pitaju može li topljenje snijega izazvati poplave. Ako je vjerovati meteorolozima, drugi dio veljače bit će nešto topliji, no, ne značajno. Međutim, ako otapanje bude postupno, stručnjaci tvrde, poplava ne bi trebalo biti. Budući da su imali nizak vodostaj i suše, podzemne vode su niske, a vodostaji minimalni. Otapanjem snijega prvo će se oni popuniti, a tek onda se otvaraju problemi vezani uz mogućnost izlijevanja. •
