Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije na sastanku u ponedjeljak “razmijenit će mišljenja” o zapadnom Balkanu, a jedna od glavnih tema bit će i stanje u Bosni i Hercegovini nakon posljednjih izbora, nakon što je ovu temu na dnevni red postavila Republika Hrvatska zbog preglasavanja ovdašnjih Hrvata, piše Večernji list BiH.
Prema najavi iz Vijeća za vanjske poslove (FAC), ministri će analizirati sadašnji i budući angažman Europske unije u regiji te posebno “raspravljati o posljednjem razvoju događaja, uključujući BiH”.
Izigran Dayton
Najprije je pitanje BiH aktualizirao hrvatski premijer Andrej Plenković na sastanku na najvišoj razini Vijeća EU, a zatim i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na posljednjem sastanku FAC-a. “Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni položaj, nije dobra”, izjavio je premijer komentirajući rezultate izbora u BiH na kojima je glasovima Bošnjaka izabran Željko Komšić. Nakon toga je i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, sudjelujući na sastanku FAC-a. istaknula kako se “svi slažu da je europski put BiH vrlo važan”. “Imamo sve veći broj članica koje razumiju zabrinutost Hrvatske u vezi s položajem Hrvata, jednog od triju konstitutivnih naroda”, rekla je Pejčinović Burić. Moguće je da se već na predstojećem sastanku Vijeća za vanjske poslove donesu i pisani zaključci oko BiH koji se prije svega tiču provedbe izbornih rezultata i promjene Izbornog zakona. Hrvatska je posljednjih tjedana poduzela diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma te da su izbori provedeni, a da nije dogovoren način popunjavanja nacionalnih klubova u domovima naroda nakon što je Ustavni sud dio toga zakona proglasio neustavnim. “Situacija je kompleksna i mi smo se zauzeli da se ide fazno, da se prvo pristupi primjeni presude Ustavnog suda, a u drugom koraku da se ide u izmjene Izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Onda, nakon što se situacija politički stabilizira i kada se formiraju parlamenti i vlade na svim razinama, može se raditi na onome što je sigurno najvažnije, a to su reforme na putu prema Europskoj uniji”, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova.
Legitimno predstavljanje
Najdalje je u modeliranju stajališta prema BiH otišao Europski parlament. Njegov Vanjskopolitički odbor, koji daje ključni politički ton dokumentima, ocijenio je u zajedničkome amandmanu kako ozbiljan problem predstavlja pitanje nelegitimnog predstavljenosti naroda u toj zemlji. Ovaj odbor će već sutra glasovati o izvješću i amandmanima, nakon čega taj tekst ide na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta sredinom siječnja sljedeće godine kao prijedlog rezolucije o napretku BiH. “U jednom od kompromisnih amandmana govori se o legitimnoj predstavljenosti konstitutivnih naroda i potvrđuje se da postoji problem političke predstavljenosti”, rekao je izvjestitelj za BiH Cristian Dan Preda. •
